Prijedlogom zakona, navodi se, utvrđuju se jednake obaveze i prava svih vjerskih zajednica koje djeluju na teritoriji Crne Gore i na jasan i transparentan način se rješava pitanje državne imovine.
IMOVINA
„Svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti i pripajanja Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, a koji kasnije nijesu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice biće prepoznati kao državna imovina. Meuđtim, ako neka vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine, država će to priznati i poštovati. Tamo gdje takvih dokaza nema, već je riječ o imovini koju je stvarala i sticala država Crna Gora i koja predstavlja kulturnu baštinu svih njenih građana, takva imovina biće upisana kao kulturno blago, odnosno kao državna svojina Crne Gore“, naglasili su iz Vlade.
Prijedlog zakona, kako su naveli, usaglašen je sa najvišim meuđnarodnim standardima, počev od konvencija Ujedinjenih nacija u ovojo blasti, preko Evropske konvencije o ljudskim pravima sa pratećom praksom Evropskog suda za ljudska prava, do Smjernica Venecijanske komisije i OEBS/ODIHR-a. Ističu kako se radi „o veoma liberalnom zakonu, koji obezbjeđuje najviši stepen slobode misli, savjesti i vjeroispovijesti i značajno viši stepen prava i Sloboda nego bilo koji zakon u ovojo blasti u okruženju“.
Opširnije u Pobjedi.
