MANS je pritužbu podnio, kako kažu, zbog Ostojićevog pokušaja da rasproda državnu zemlju koju je koristilo ulcinjsko preduzeće. Oni su zbog sumnje da je takvim postupkom i nevršenjem svoje dužnosti zloupotrijebio službeni položaj danas podnijeli krivičnu prijavu i protiv Jovanića.
„MANS je polovinom aprila od Jovanića zahtijevala da preduzme zakonom propisane mjere protiv stečajnog upravnika zbog oglašavanja prodaje imovine Solane, uključujući i više od 15 miliona kvadrata državnog zemljišta na koje ulcinjsko preduzeće polaže pravo korišćenja, ali ne i pravo svojine“, kazali su iz MANS-a.
Takođe, dodali su, predsjedniku Privrednog suda sugerisano je da, zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja, razmotri i podnošenje krivične prijave protiv Ostojića.
Jovanić je, kako navode iz MANS-a, u šturom odgovoru na pritužbu naveo da je „pribavio izjašnjenja postupajućeg sudije i upravnika“ u vezi sa predmetnom temom, i da je „brižljivom ocjenom dostavljenih izjašnjenja“ zaključio da je stečajni upravnik postupao u skladu sa zakonom, te da nema elemenata za pokretanje postupka.
„Kakve su sadržine bila izjašnjenja stečajnog upravnika, a na koji način i u kojoj mjeri je Jovanić ista analizirao i cijenio, ostaje nepoznato“, istakli su.
Sa druge strane, dodali su, ovakvim (ne)postupanjem Jovanić je u svoju i zaštitu institucije kojom rukovodi stavio očigledno nezakonje koje, kako kažu, sprovodi stečajni upravnik Ostojić, i koje će, ako se dovede do kraja, proizvesti neprocjenjivu štetu po javni interes.
„Zbog svega toga, ranije podnešenom krivičnom prijavom protiv stečajnog upravnika i drugih lica iz državne uprave sada je obuhvaćen i predsjednik Privrednog suda“, naglasili su iz MANS-a.
Iz MANS-a podsjećaju, da su četiri nevladine organizacije u aprilu ove godine podnijele krivičnu prijavu protiv Žarka Ostojića, ali i protiv odgovornih lica Uprave za imovinu, Uprave za nekretnine i Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, zato što je Ostojić 11. marta raspisao 15. po redu tender za prodaju imovine Solane, pri čemu je na prodaju oglasio i državnu zemlju koju je Solana imala pravo da koristi samo dok je proizvodila so.
To pravo, podsjećaju, prestalo je po proglašenju stečaja u kompaniji, s obzirom da ista više ne proizvodi so.
Ipak, dodali su, državni katastar još uvijek ne upisuje ko je stvarni vlasnik zemljišta, a postupak oko tog pitanja i dalje traje..
Ono što je nesporno, navode iz MANS-a, jeste da Solana nikad nije ni bila vlasnik zemljišta, već samo korisnik, a pravo na to polagali su na osnovu eksploatacije soli – kojom se više ne bave.
Prostor Solane je, istakli su, sa relevantnih domaćih i međunarodnih adresa odavno prepoznat kao ekstremno vrijedan iz razloga što predstavlja utočište za veliki broj rijetkih vrsta ptica, ali i drugih biljnih i životinjskih vrsta, a tome u prilog govori i činjenica da traje proces proglašenja istog za zaštićeno područje i park prirode.
„Međutim, ono što eksperti sa više adresa jasno vide i pokušavaju da zaštite vrlo lako može biti obesmišljeno postupanjem nadležnih državnih institucija, uključujući i Privredni sud Crne Gore, koji se ovim postupkom jasno svrstao na stranu privatnih vlasnika preduzeća i njihovog profita“, zaključili su iz MANS-a.
