Na listi proizvoda čiji je uvoz bio zabranjen našle su se jagode, luk, tikvice, mandarina, grejpfrut i paprika.
Daković je naglasila da građani i turisti u našoj zemlji imaju u ponudi bezbjedno voće i povrće.
Govoreći o upotrebi pesticida, Daković je podsjetila da je prilikom zaštite voća i povrća odobrenim pesticidima, potrebno sačekati period karence (vremenski period neophodan za razgradnju nekog pesticida u normalnim ekološkim uslovima) nakon koga voće i povrće može biti ubrano.“Nekada se dešava da proizvođači ne ispoštuju taj period i zbog toga se javljaju ostaci pesticida u voću ili povrću. Logično, najviše se koriste pesticidi prilikom uzgoja voća i povrća koje je posebno osjetljivo na štetočine. Ne bih izdvajala ni jednu vrstu posebno, jer pesticidi mogu ostati i u povrću i voću koje se manje prskalo, ukoliko se ne ispoštuje karenca. Ipak, najvažnije je da takvi proizvodi, zahvaljujući obimnim i kvalitetnim kontrolama inspektora ne dolazi na tržište Crne Gore”, istakla je Daković.
Pojasnila je da se na bazi urađenih kontrola može ocijeniti da je voće i povrće koje se nalazi na trištu Crne Gore u visokom stepenu bezbjedno za upotrebu, ali je ponovila da nulti stepen rizika ne postoji. Ona je navela da je skladištenje ovih proizvoda jako važno jer ukoliko se to čini na nepropisan način, to itekako može da utiče na njihov kvalitet i bezbjednost.
“Sve faze u procesu proizvodnje hrane, prerade, preko skladištenja i pripreme do ponude potrošačima nose svoj rizik. Nepravilnosti u ovim fazama mogu dovesti do toga da voće ne odgovara parametrima kvaliteta, zbog čega se stavlja van tržišta. Najčešće razlog bude neodgovarajuće skladištenje, konkretno od početka ove godine na bazi parametara kvaliteta zabranjeno je stavljanje na tržište 75.164 kilograma voća i povrća (banana, luk, paprika)”, precizirala je Daković.
Govoreći o prevenciji izloženosti pesticidima, iz Centra za zdravstvenu ekologiju kazali su za Pobjedu da je opšte pravilo da se voće i povrće prije upotrebe obavezno opere pod jakim mlazom higijenski ispravne vode.
Koncentracija preostalih pesticida na kori i sirovim plodovima nakon pranja je toliko mala da ne predstavlja direktnu prijetnju ljudskom zdravlju.
“Nerijetko prilikom pranja treba koristiti adekvatnu meku četku koja se treba upotrebljavati samo za ovu namjenu. U zavisnosti od pesticida i vrste ploda, pranjem pod mlazom vode se može ukloniti od 40 do 90 odsto ukupnih preostalih pesticida. Namirnice ne treba prati odmah po povratku iz trgovine jer se skladištenjem vlažnih proizvoda stvara okruženje koje je savršeno za rast mikroorganizama, ali i za truljenje voća i povrća”, pojasnili su oni.
Kako su kazali, različite naučne studije nijesu dokazale nikakvu bolju učinkovitost korišćenja drugih sredstava za pranje voća i povrća kao što su rastvor kuhinjske soli, sode bikarbone ili sirćeta, tako da “pranje pod mlazom vode ostaje nezamjenjiv način uklanjanja pesticida sa površine voća i povrća.
Iz Centra za zdravstvenu ekologiju ističu da se adekvatnim pranjem plodova uklanja i čitav niz mikroorganizama koji na voće i povrće dospijevaju tokom procesa uzgajanja, transporta i skladištenja čime se izbjegavaju i akutna trovanja hranom izazvana bakterijama i bakterijskim toksinima.
“Najveća količina pesticida se uklanja guljenjem kore s voća i povrća te adekvatnom termičkom obradom onih biljnih proizvoda koji se mogu tako tretirati”, istakli su u odgovorima.
