Pavićević ističe da očekuju početak pregovora sa Ministarstvom zdravlja oko usaglašavanja novog Granskog kolektivnog ugovora koji bi omogućio veće zarade medicinskim radnicima, i li će biti prinuđeni na druge korake.
“Sindikalna organizacija Kliničkog centra se zbog netransparentnih izbora i potpunog zastoja na radu oko kolektivnog ugovora, nažalost, podijelila na dvije sindikalne organizacije, i nova sindikalna organizacija Nezavisni sindikat Kliničkog centra Crne Gore sada dejstvuje u okviru Sindikata zdravstva Crne Gore, dok je Sindikalna organizacija Kliničkog centra, zbog kršenja statuta, brisana iz registra Sindikata zdravstva Crne Gore. U ovom trenutku u Kliničkom centru Crne Gore djeluju četiri sindikalne organizacije, što nije dobro, ali se, što se tiče Sindikata zdravstva, moraju poštovati određeni principi i neprestano se boriti za poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih. Zarade ljekara nijesu srazmjerne zaradama direktora, već su značajno niže. Jedino uz veliki broj dežurstava i prekovremenog rada ove zarade se donekle mogu primaći zaradama direktora”, ističe Pavićević.
Navodi da pregovori sa Ministarstvom zdravlja u vezi povećanja plata zaposlenima u sektoru zdravstva treba da počnu sredinom maja i da rezultat tih pregovora treba da budu izmjene Granskog kolektivnog ugovora.
“Ukoliko ovi pregovori budu neuspješni, o narednim koracima ćemo pravovremeno informisati javnost”, navodi Pavićević.
Upozorio je da su ljekari preopterećeni i da nijesu utvrđeni propisi za procjenu rizika zaposlenih u bolnicama i domovima zdravlja.
“Nije sprovedena zakonom regulisana obaveza da svaka zdravstvena ustanova uradi Akt o procjeni rizika radnih mjesta, što je nedopustivo, jer je zaštita zdravlja zaposlenih od krucijalnog značaja. Oni koji prekovremenim radom mogu uvećati zarade na kraju shvate da suviše ve liki dio života provode na poslu, a da im za ostale aktivnosti koje bi trebalo da budu sastavni dio života ostaje vrlo malo vremena. Odnos Ministarstva zdravlja i pacijenata je uglavnom isti kao i u ranijem periodu. Primjetno je da svako malo imamo incidente, odnosno ugrožavanje sigurnosti zaposlenih, i smatramo da se taj problem mora sistemski riješiti. Ono što jeste pozitivno u prethodnom periodu je rješavanje stambenog pitanja zaposlenih, jer je Stambena zadruga zdravstva, uz participaciju Ministarstva zdravlja, do sada izgradila 322 stambene jedinice, i nadamo se da će u narednom periodu biti sve manje zdravstvenih radnika koji nemaju riješeno stambeno pitanje”, ističe Pavićević.
“Zarade ljekara nijesu srazmjerne zaradama direktora, već su značajno niže. Jedino uz veliki broj dežurstava i prekovremenog rada ove zarade se donekle mogu primaći zaradama direktora”, ističe Pavićević
Predsjednica drugog Samostalnog sindikata zdravstva Ljiljana Krivokapić kazala je da će morati da potpišu novi granski kolektivni ugovor u kom će plate supspecijalistima biti obračunate koeficijentom 18, specijalistima 16 i doktorima medicine 14, odnosno očekujemo povećanje od 200 eura.
“Tražićemo i da nam se regulišu stavke u kolektivnom ugovoru koje do sada nijesu bile obavezujuće. Ministarstvo zdravlja je to shvatilo kao da nijesu u obavezi, pa smo imali situacije da su neke zdravstvene ustanove isplaćivale jubilarne nagrade, a druge nijesu. Neki za to nijesu imali novca u budžetu. Imamo problem da se do 15 odsto zarade može isplaćivati stimulacija, ali se ne primjenjuje u praksi. Zahtijevaćemo da to bude obaveza”, navodi Krivokapićeva.
