Mnogi ne znaju da je so za karoseriju opasnija ljeti, nego zimi. Naime, rđanje je intenzivnije na višim temperaturama nego na nižim, pa so zaostala u procjepima donjeg dijela karoserije za vrijeme ljetnih vrućina djeluje razorno na lim.
So kojom se posipaju ulice, kako bi se spriječilo zaleđivanje, je natrijev hlorid, koji u dodiru s vodom stvara agresivnu hlorovodičnu kiselinu. U utorima karoserije, gdje se nakuplja i zaostaje, kondenzuje se vlaga te stvaraju uslovi za rđanje dugo nakon zime.
Zvuči poput paradoksa, ali rđanju su izloženi automobili čiji vlasnici ih nakon vožnje posoljenim ulicama noću ostavljaju u toplim garažama. Po istom principu korodiranje ljeti može biti intenzivnije nego zimi, a rđa napada konstrukcijski najvažnije dijelove.
Srećom, svi savremeni automobili imaju potpuno pocinčanu karoseriju, otpornu na rđanje, a najvažniji sklopovi su dodatno zaštićeni. No ipak, temeljno pranje unutrašnjosti blatobrana, pragova i poda iznuzetno je važno za trajnost vitalnih dijelova karoserije.
So s prljavštinom najviše se nakuplja u utorima unutrašnjosti blatobrana.
Važno:
1. Prilikom svakog pranja preporučljivo je temeljno oprati pod, jer nakupljene nečistoće zadržavaju vlagu i ubrzavaju hrđanje.
2. Temeljno pranje poda nakon zime vrlo je korisno, jer so koja uđe u utore, uglove i procjepe dugo zaostaje.
3. Izaberite praonicu koja koristi crijeva jakog pritiska s toplom vodom i sredstvom za pranje i zaštitu, jer se povećavaju pozitivni učinci.
4. Nakon prvog temeljnog pranja preporučljivo je, podizanjem automobila na dizalicu ili na kanalu, pregledati pod i karoserijski lak te sanirati uočena oštećenja, kako bi se spriječilo rđanje.
5. Ako uočite propuštanje kiseline iz akumulatora, odmah ga izmijenite, a lim dobro operite od ostataka kiseline.
