Domaćin skupa, u čijem radu je učestvovalo više od 100 predstavnika kompanija dvije države, bila je Hrvatska gospodarska komora.
Pozdravne riječi uputili su potpredsjednici crnogorske i hrvatske komore Ivan Saveljić i Ivan Barbarić, te ambasador Crne Gore u Zagrebu Boro Vučinić.
Potpredsjednik Saveljić je ocijenio da je interesovanje privrednika za forum potvrda da poslovne zajednice obje zemlje prepoznaju značajan prostor za saradnju.
- Razvoj regionalne saradnje jedan je od najvažnijih ciljeva međunarodnih aktivnosti Privredne komore Crne Gore, pa je i današnji poslovni forum rezultat ovih napora – kazao je Saveljić.
Podsjetio je da dvije komore veoma kvalitetno sarađuju u Evropskoj mreži preduzetništva EEN, u okviru koje je organizovan i ovaj poslovni forum. Takođe, saradnja se realizuje kroz Asocijaciju komora Evrope, Jadransko - jonski forum privrednih komora, te bilateralne veze.
On je kazao da su dosljednost i istrajnost Hrvatske u evroatlantskim integracijama bile uzor Crnoj Gori, te podsjetio na konstantnu i otvorenu podršku iz ove države na putu naše zemlje ka EU i NATO.
- Crnoj Gori bi svakako bila korisna i hrvatska iskustva u privlačenju sredstava iz evropskih fondova, te zajednička realizacija projekata iz ekologije i energetske efikasnosti, gdje Crnu Goru očekuju zahtjevni poslovi prilagođavanja evropskim standardima – rekao je Saveljić.
On je rekao da Crna Gora treba da se blagovremeno pripremi za projekte koje će finansirati EU iz strukturnih fondova, kada naša zemlja postane članica. Ocijenio je da je Hrvatska spremno dočekala tu mogućnost, o čemu najbolje govore postignuti rezultati.
Saveljić je ocijenio da se, zahvaljujući kompatibilnosti sistema javnih nabavki u Crnoj Gori i Hrvatskoj, otvara prilika i za zajednički nastup naših firmi na NATO tenderima.
- Uvjeren sam da postoji veliki broj poslovnih mogućnosti koje treba iskoristiti za unapređenje privredne saradnje dvije zemlje. Hrvatska je uvijek među prvim ekonomskim partnerima Crne Gore – rekao je potpredsjednik crnogorske Komore.
Naveo je podatke o spoljnotrgovinskoj razmjeni koji pokazuju da se učešće Hrvatske u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmjeni Crne Gore posljednjih pet godina kretalo od 4,7% do 7,3%.
Ukupne investicije iz Hrvatske iznose 66,6 miliona eura. U periodu od januara do novembra vrijednost investicija iz Hrvatske iznosila je 2,3 miliona eura. Hrvatski kapital je prisutan u brojnim crnogorskim preduzećima. Značajni investitori su Hrvatski Telekom, INA, Karisma Adriatic, LEDO i drugi.
- Današnji poslovni forum je prilika da definišemo prioritetne oblasti od zajedničkog interesa. Osim infrastrukture i energetike, akcenat treba da stavimo na jačanje poslovnih veza u turizmu, trgovini i poljoprivredi, sektorima koji imaju značajan potencijal za našu dalju saradnju – kazao je Saveljić.
Prema njegovim riječima, Hrvatska može naći pouzdane partnere u IT kompanijama u Crnoj Gori, te iskoristiti kreativni i stručni kapacitet naših informatičara za zajedničku realizaciju različitih projekata.
On je pozvao predstavnike HGK na forum privrednih komora, gradova i univerziteta i EUSAIR, koji će biti organizovan u maju u Budvi. Ovim događajima će se završiti predsjedavanje Crne Gore Jadransko jonskom inicijativom i Strategijom Evropske unije za jadransko jonski region (EUSAIR).
Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Ivan Barbarić ocijenio je da kapacitet saradnje Crne Gore i Hrvatske nije dovoljno iskorišćen.
- Iako u porastu, robna razmjena suviše je skromna za dvije toliko bliske zemlje. No, kao što to potvrđuje više od 100 firmi okupljenih danas, u ekonomiji prilika uvijek nadjača prepreku – kazao je Barbarić.
Prema njegovim riječima, jednu od prepreka predstavlja saobraćajna povezanost.
- Još nemamo direktnu avionsku liniju između naših glavnih gradova. Po pitanju povezanosti na jugu, očekujemo pomake gradnjom nove ceste na pravcu Dubrovnik – aerodrom – granica s Crnom Gorom – rekao je on.
Barbarić je kazao da u Crnoj Gori posluje dvadesetak hrvatskih firmi i zastupništava. Od 1993. do polovine 2018. godine Hrvatska je u Crnu Goru uložila 245 miliona eura.
- Bilježimo porast izvoza od 16,6 posto u prvih devet mjeseci 2018. godine, sa sveukupnom robnom razmjenom od 147 miliona eura za isto razdoblje. No, smatramo da možemo puno bolje – kazao je potpredsjednik HGK.
I on prostor za jaču saradnju vidi u energetici i saobraćaju, posebno obnovi željezničkih vozila, potom građevinarstvu, rekonstrukciji luka i marina, IT-u i turizmu.
- U turizmu se to odnosi i na saradnju turističkih agencija za goste koje obilaze regiju, ali i na razmjenu iskustava po pitanju održivosti. Dobar je primjer upravljanje dolascima brodova na kružnim putovanjima, jer je Dubrovnik prošle godine ograničio broj kruzera, pa će dnevno uplovljavati samo dva – naveo je on
HGK je u saradnji sa komorama iz Bosne i Hercegovine, te Crne Gore definisao teme od zajedničkog interesa za sufinansiranje, programom prekogranične saradnje Interreg. Barbarić kaže da su projekti u procesu evaluacije i obuhvataju područje kulturnog turizma, autohtonih prehrambenih proizvoda, iskorišćavanja biomase i bioekonomije. Konačni je cilj jačanje socijalnog, ekonomskog i teritorijalnog razvoja prekograničnom saradnjom.
- I projekti i današnji poslovni forum, svako jačanje saradnje danas, priprema je i za potencijale koji nas tek očekuju pristupanjem Crne Gore Evropskoj uniji – zaključio je Barbarić.
Ambasador Crne Gore u Zagrebu Boro Vučinić je kazao da su „Dani kreativne Crne Gore u Zagrebu” organizovani da bi se predstavila savremena Crna Gora, država okrenuta zajedničkoj evroatlanskoj perspektivi, spremna da u duhu najboljih dobrosusjedskih odnosa i saradnje razvija dobre veze sa svima u okruženju, a posebno sa onima sa kojima dijeli iste ciljeve i vrijednosti.
- Svakako da tu posebno mjesto ima prijateljska Republika Hrvatska, koja je i do sada pokazala spremnost da podrži Crnu Goru na evropskom putu. Uz zahvalnost za to, ovo je prilika da našim susjedima već sada poželimo uspješno predsjedavanje Evropskom unijom naredne godine – kazao je Vučinić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je u potpunosti posvećena da gradi multietničko i multikonfesionalno društvo na temelju najboljih evropskih vrijednosti, koje je uspjela da sačuva od brojnih izazova tokom svoje burne istorije. Naglašava da dio takvog društvenog miljea danas čini i uvažena državotvorna zajednica Hrvata u Crnoj Gori, te da se tokom boravka u ovoj zemlji uvjerio u kvalitet života koji tu imaju pripadnici crnogorske zajednice.
Predstavljajući pomenutu manifestaciju, najveću te vrste u Hrvatskoj, Vučinić je kazao da je cilj njenog organizovanja upoznavanje hrvatske javnosti sa dijelom kulturnih, turističkih i privrednih potencijala Crne Gore.
Pojasnio je da su „Crnogorski dani u Hrvatskoj“ otpočeli tako što su gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i crnogorski ministar kulture Aleksandar Bogdanović otvorili izložbu Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore „26>41“. Podgorica je potom predstavila razvojne potencijale i priredila kulturno-zabavni program, što je krunisano susretom delegacija glavnih gradova, koje su predvodili gradonačelnici Bandić i dr Ivan Vuković.
Sadržajan program je nastavljen kvalitetnim predstavljanjem Nacionalne i lokalnih turističkih organizacija Kotora, Tivta, Budve, Bara, Ulcinja, Cetinja i Podgorice.
Gradonačelnik Zagreba se sreo i sa prvim čovjekom prijestonice Cetinje Aleksandrom Kašćelanom, sa kojim je, kao i sa gradonačelnikom Podgorice, dogovorio intezivnu i konkretnu buduću saradnju.
- Crnogorski promotivni dani u Zagrebu se završavaju današnjim, uvjeren sam, korisnim i važnim razgovorima crnogorskih privrednika sa uvaženim kolegama članovima HGK, što je i prilika za upoznavanje sa mogućnostima jače privredne saradnje, za koju evidentno postoji širok prostor i, složićemo se, potreba da se značajno unaprijedi – kazao je Vučinić.
Direktor Sektora za međunarodnu saradnju Privredne komore Željko Baltić i samostalni savjetnik u Agenciji za promociju stranih investicija (MIPA) Nenad Radović predstavili su ekonomskie i investicione potencijale naše zemlje, dok je viši stručni savjetnik u HGK Goran Masnec predstavio program „Hrvatska vaš poslovni partner“.
Forum je okončan bilateralnim razgovorima privrednika tokom kojih su razmatrane mogućnosti za uspostavljanje poslovnih partnerstava.
Na zatvaranju Dana Crne Gore u Zagrebu, Privredna komora Crne Gore organizovala je koktel za hrvatske zvaničnike, privrednike dvije zemlje, predstavnike diplomatskog kora, kulturne i javne radnike, kao i pripadnike crnogorske dijaspore. Tom prilikom degustirana su crnogorska jela i pića.
Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić je zahvalio na gostoprimstvu gradu Zagrebu i još jednoj prilici da Crna Gora predstavi privrednu, kulturnu i gastronomsku ponudu.
Veljko Milonjić, v.d. generalnog direktora Generalnog direktorata za ekonomsku i kulturnu diplomatiju Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore ocijenio je da su Dani kreativne Crne Gore u Zagrebu prerasti u tradicionalnu manifestaciju, te poslužiti kao primjer za slične buduće projekte.
Miroslav Papa, pomoćnik ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske ocijenio je manifestaciju vrlo uspješnom prezentacijom kreativne Crne Gore i njenog doprinosa evropskom projektu. Dani Crne Gore u Zagrebu, prema njegovom mišljenju, prerasli su u respektabilnu ekonomsku platformu i prostor za zbližavanje dvije zemlje. On je pohvalio napredak Crne Gore ka EU, navodeći da će Hrvatska tokom svog predsjedavanja Savjetom Unije potencirati temu proširenja, te da će o tome biti riječi na samitu EU sa državama zapadnog Balkana u maju 2020. godine.
Zoran Janković, državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore ocijenio je da su Dani Crne Gore u Zagrebu dali kvalitet više ekonomskoj i kulturnoj diplomatiji naše države, te doprinijeli da se mladi iz Hrvatske bliže upoznaju sa Crnom Gorom, izrazivši očekivanje da će to uticati na veću turističku posjetu.
U kulturno-umjetničkom dijelu programa učestvovali su kantautor Slobodan Kovačević i glumac Slobodan Marunović.
