CBCG je utvrdila nacrt ovog zakona kojim su naknade srezane i do deset puta i poslala ga Ministarstvu finansija. Objasnili su da je analiza pokazala da visina i razlike u međubankarskim naknadama negativno utiču na potrošače, trgovce i sprečavaju inovacije.
PRIMJEDBE
Pejaković kaže da su komercijalne banke preko Udruženja banaka dale komentare, sugestije i prijedloge povodom nacrta zakona.
- Ključno je da će se smanjiti prihodi banaka po ovom osnovu. Nadam se da je shvatljivo da su prihodi u odnosu na profitabilost različite kategorije i da je margina banaka na manjem nivou od procjene većine, koji ne vide svu pozadinsku aktivnost i prateće troškove za malo tržište. Umanjenje dobiti odražava se na targete poslovanja, ulaganje u konkretan segment poslovanja koji kao takav nije pogodan za razvoj, ali u konačnom i na iznos poreza. Trgovci će imati korist, ali potrošačima cijena ostaje ista– smatra Pejaković i dodaje da se sve banke zalažu za postupnu primjenu novih rješenja.
- U konačnom smo imali razumjevanje predlagača, ali ne i za odlaganje primjene do ulaska u EU, što bi bilo opravdano sa aspekta angažovanja sredstava i resursa, odnosno vremena pripreme kompetativnosti lokalnih banaka za utakmicu koja se očekuje - objašnjava Pejaković i dodaje da bankari očekuju jaču saradnju u izradi podzakonskih akata, jer je mišljenje operativaca iz komercijalnih banaka nesumnjivo dodatni kvalitet.
Prosječna međubankarska naknada po osnovu rada platnih kartica iznosi, kaže Pejaković, oko jedan odsto, a konkretna visina zavisi od vrste usluge.
- Zato predloženo utiče na smanjenje prihoda, što isplativost ovog segmenta poslovanja dovodi u pitanje, kako navode bankari - kaže generalni sekretar, ističući da visinu međubankarske naknade diktiraju kartične platne šeme.
(opširnije u Pobjedi)
