Abiznis

MBA : Aktivno nastaviti eliminisanje biznis barijera

Nelikvidnost, otežana naplata potraživanja i određeni porezi još predstavljaju glavne probleme za poslodavce u Crnoj Gori, zbog čega treba aktivno nastaviti eliminisanje biznis barijera i stvarati što podsticajniji ambijent, ocijenio je izvršni direktor Montenegro biznis alijanse (MBA), Zoran Vulević.
MBA :  Aktivno nastaviti eliminisanje biznis barijera
Mina biznis/Portal AnalitikaIzvor

„Glavni problemi za poslodavce i dalje opstaju, a to je pravi podsticaj da usredsredimo pažnju i usmjerimo aktivnosti na prevazilaženje tih problema”, rekao je Vulević u intervjuu agenciji Mina-business.

Prema njegovim riječima, na problemu nelikvidnosti i otežane naplate potraživanja radilo se i radi, ali rezultati nijesu na očekivanom nivou.

“Poslodavci smatraju da su krediti i dalje skupi i da ih nije jednostavno obezbijediti. Naravno, svi imamo svoje poslovne interese, ali ovom pitanju svi relevantni subjekti treba da posvete punu pažnju u narednom periodu”, smatra Vulević.

On je ukazao i na neophodnost daljeg pojednostavljenja procedura i skraćivanja rokova za dobijanje raznih dozvola.

“U MBA ocjenjujemo da treba veoma aktivno nastaviti sa eliminisanjem biznis barijera, a nikako proizvoditi nove. Određeni porezi i dalje opstaju, iako je najavljeno njihovo smanjenje. Znači, treba pojačati aktivnosti na stvaranje što podsticajnijeg poslovnog ambijenta, jer to je uslov da se naša ekonomija ubrzanije razvija”, ocijenio je Vulević.

Prema njegovim riječima, neophodno je da poslovni ljudi budu uključeni, od prvog dana, u aktivnosti u vezi sa zakonima koji utiču na njihovo poslovanje.

“Glas biznisa se preko poslovnih asocijacija mora što više čuti i uvažavati kako bi se unaprijedio poslovni ambijent”, dodao je Vulević.

On je saopštio da su očigledna nastojanja Vlade da stvori što stimulativnije uslove za biznis. Uradilo se ili se radi više važnih infrastrukturnih projekata, posebno u sektoru saobraćaja, nastavljena je izgradnja novih turističkih kapaciteta, aktivnosti Vlade su s pravom okrenute razvoju prioritetnih sektora za razvoj crnogorske ekonomije.

“Takođe, radi se na izradi zakonske regulative veoma važne za biznis i njegov razvoj kao što je Predlog zakona o javno-privatnom partnerstvu, Nacrt izmjena i dopuna zakona o koncesijama i Nacrt zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga”, naveo je Vulević.

On je ocijenio da, i pored toga što se iz godine u godinu stvara sve podsticajniji poslovni ambijent, ostaje dosta prostora za njegovo unaprijeđenje.

“Činjenica je da se aktivnosti realizuju u pozitivnom pravcu, međutim, određeni problemi koji utiču na razvoj biznisa i unaprjeđenje standarda građana, manje više, i dalje opstaju, kao na primjer problem nelikvidnosti”, rekao je Vulević.

Problem obezbjeđenja finansijskih sredstava za privrednike pod povoljnijim uslovima je, kako je rekao, i dalje je prisutan. Broj blokiranih preduzeća ima trend daljeg rasta, spoljnotrgovinski deficit je veliki problem crnogorske ekonomije.

“Da bi se u tom pogledu stvari mijenjale na bolje, neophodno je podići konkurentnost naših preduzeća na mnogo viši nivo. Za tako je nešto neophodno imati mogućnost obezbjeđenja nedostajućih finansijskih sredstava pod povoljnim uslovima, naravno uz sve druge aktivnosti na planu jačanja konkurentnosti koje su u domenu menadžmenta preduzeća”, saopštio je Vulević.

Prema njegovim riječima, neophodna je finansijska podrška početnicima u biznisu. I pored evidentne podrške koje biznisu pruža Investiciono-razvojni fond (IRF), u MBA smatraju da je za njegov brži razvoj neophodna startna finansijska podrška.

“Veoma povoljna okolnost je da je Crna Gora u 2017. godini postala članica NATO saveza. Pozitivni efekti za biznis će, očekujemo, zbog toga tek uslijediti, jer svaki investitor traži sigurnost za svoja ulaganja, što NATO, definitivno, obezbjeđuje. Takođe, u toku je izgradnja autoputa Bar - Boljare. Realno je da sve to proizvede pozitivne efekte na ukupnu ekonomiju”, smatra Vulević.

On je ocijenio da bi se morala intenzivirati saradnja sa poslovnim asocijacijama, jer svaka od njih ima svoje specifično polje djelovanja, zato sve one mogu biti veoma korisne za pronalaženje najboljih rješenja za biznis i njegov razvoj.

“Dakle, treba nastaviti i intenzivirati saradnju privatnog i javnog sektora na svim nivoima. Od toga možemo imati koristi svi, kako sam biznis, tako i građani, jer razvijeni biznis je uslov za rast standarda naših građana koji, kao što znamo, nije na zadovoljavajućem nivou”, kazao je Vulević.

Činjenica je da u odnosima privatnog i javnog sektora stvari teku uzlaznom linijom, ali, kako je rekao, očekuju da se taj trend ubrza i dobije na vrijednosti u kvalitativnom smislu.

Vulević je, komentarišući Nacrt zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, kazao da je MBA po tom pitanju bila izuzetno angažovana.

“Rijetko je koji zakon izazvao toliko reakcija privatnog sektora. MBA je u vezi sa tim organizovala okrugli sto, oglasili smo se više puta u sredstvima javnog informisanja, proslijedili smo komentare na više relevantnih adresa. Suština je da predloženi Nacrt donosi previše promjena i neizvjesnosti, zbog čega smatramo da je bolje unaprijediti postojeći sistem fiskalizacije”, naveo je Vulević.

Prefiskalizacija, odnosno određivanje novih evidencionih brojeva poreskih registar kasa, omogućila bi da se, kako je objasnio, u veoma kratkom roku formira registar poreskih kasa. Uvođenje GPS sistema komunikacije sa Poreskom upravom (PU) doprinijelo bi stalnom praćenju stanja prometa i tačnoj evidenciji aktivnih poreskih registar kasa.

“Uvođenjem novog sistema fiskalizacije ne može se garantovati smanjenje sive ekonomije, što je jedan od ciljeva koji se želi postići, odnosno bez terenske kontrole nije moguće smanjiti sivu ekonomiju. Postojeća Uredba o poreskim registar kasama nudi dovoljno prostora za uvođenje izmjena koje bi mogle doprinijeti značajnom unaprjeđenju evidentiranja prometa i značajnom smanjenju sive ekonomije u maloprodajnom prometu”, kazao je Vulević.

On je objasnio da sistem online fiskalizacije koji je, uglavnom, preuzet iz iskustva Hrvatske nije poreska reforma u konačnom smislu, već samo uvođenje novog načina fiskalizacije koja je skuplja za privredu, sa svim svojim manama koje prevazilaze postojeći model fiskalizacije.

“Dakle, sistem online hrvatskog modela fiskalizacije ne unaprjeđuje poslovne procese i ne rješava problem sive ekonomije u Crnoj Gori, već samo mijenja postojeći način fiskalizacije sa drugim”, dodao je Vulević.

Takođe, najmanje što se može učiniti u pogledu ponuđenog regulatornog okvira je odustajanje od fiskalizacije u slučaju preduzeća koja posluju žiralno i ne koriste gotovinska plaćanja u pravnom prometu.

MBA će, kako je najavio Vulević, u ovoj godini nastaviti svoje aktivnosti na planu daljeg unaprjeđenja poslovnog ambijenta kako na lokalnom tako i na državnom nivou.

“Nastavićemo i unaprijediti saradnju matice MBA i naših članova, jer od toga zavisi ukupan kvalitet našeg rada. Naše aktivnosti i u ovoj godini želimo da usmjerimo na stvaranje što podsticajnijih uslova za rad privatnog sektora. U tom smislu planiramo veće angažovanje na lokalnom nivou, posebno u manje razvijenom dijelu države”, poručio je Vulević.

On je naveo da MBA planira dalje intenziviranje saradnje sa javnim sektorom, zatim asocijacijama sličnog profila na regionalnom i širem nivou, sve u cilju daljeg podsticanja razvoja biznisa među privrednicima iz regiona i šire.

“Nastavićemo puno angažovanje na izradi zakonske regulative koja pogoduje razvoju biznisa, prije svega kroz rad naših odbora koje smo formirali u svim prioritetnim sektorima”, naveo je Vulević.

MBA će, kako je zaključio, dalje sarađivati sa obrazovnim institucijama na svim nivoima, a planira intenziviranje saradnje sa ambasadama u Crnoj Gori u interesu povezivanja crnogorskih privrednika sa kolegama iz drugih zemalja. 

Portal Analitika