Pravnu tradiciju, prema njenim riječima, očuvaćemo ,,upravo zbog toga što kao država dijelimo iste ciljeve sa svim članicama Evropske unije“, te da smo zato i u procesu pristupanja. Medenica za naš list kaže i da se crnogorsko sudstvo može pohvaliti spojem mladosti i zrelosti i da je takav sistem adekvatan trenutnim potrebama sudstva.
POBJEDA: Pojedine izmjene zakona iz oblasti pravosuđa kojima smo se uskladili sa zapadnim standardima pokazale su se kod nas loše, kao što je izbor sudija. Kako je moguće izaći iz tog „začaranog kruga“ zahtjeva EU i domaćih potreba?
MEDENICA: Crnogorsko pravosuđe je kao aktivan učesnik u procesu pristupanja Evropskoj uniji iznijelo reforme koje pogađaju srce pravosudnog sistema. Priznajemo da su znatne legislativne izmjene učinjene s ciljem ispunjenja višeg cilja i u ovom procesu učestvujemo jer dijelimo iste vrijednosti sa državama članicama Evropske unije. Nakon izmjena zakona o Sudskom savjetu i sudijama, primijenili smo novi sistem izbora sudija i ocjenjivanja sudija, i prepoznali da sistem odlikuju i neke mane. Na nama je trenutno zadatak da u okviru postojećeg „kruga zahtjeva“ prilagodimo ove zahtjeve našim uslovima, a da pri tome ostanemo vjerni cilju zbog kog su izmjene i inicirane - obezbjeđenju nezavisnosti, samostalnosti, odgovornosti i profesionalnosti suda i sudija.
POBJEDA: Nedavno ste na jednoj konferenciji kazali da naša država na putu ka Evropskoj uniji mora da očuva svoju i te kako bogatu pravnu tradiciju. U kojoj mjeri će to biti moguće u odnosu na evropske direktive koje moramo da primijenimo?
MEDENICA: Pitanje primjene pravnih akata Evropske unije je veoma interesantno u ovom momentu u procesu pristupanja naše države ovoj zajednici. Jasno je da svaka novina nosi sa sobom izazove, ali istovremeno nudi i izbor. Sudstvo je odlučno izabralo da se putem raznih obuka priprema za primjenu legislative Evropske unije i uvjerena sam da će crnogorske sudije biti na visini zadatka u primjeni novog zakonodavstva. U tom pravcu preduzimamo više aktivnosti, kako bismo obezbijedili stručna usavršavanja u pogledu primjene prakse Suda pravde Evropske unije i predlaganja određenih izmjena zakona koji se sada primjenjuju da bi bili prilagodljiviji, a pravne norme jasnije. Od ključnog značaja je i razmjena iskustva i dobrih praksi sa kolegama iz najviših sudova Evropske unije. Napomenula bih i važnost učešća sudstva u radnoj grupi za pripremu nacrta zakona o pravosudnoj saradnji sa državama članicama Evropske unije, kao i obuke za primjenu evropskog naloga za hapšenje, u kojima učestvuju sudije – rekla je Medenica.
POBJEDA: Šta je ono što je obilježilo rad Vrhovnog suda u godini za nama?
MEDENICA: Rad Vrhovnog suda obilježila su značajna dostignuća na unapređenju transparentnosti rada, imajući u vidu da smo prvi u regionu donijeli Komunikacioni protokol sudova u Crnoj Gori, uvjereni da se tradicionalno sudstvo može prilagoditi modernim medijima, a sve sa ciljem jačanja povjerenja javnosti u sudsku vlast. Pored toga, iskazali smo analitički i kreativni pristup radu, time što smo sačinili sveobuhvatne dokumente o primjeni Evropske konvencije o ljudskim pravima u praksi Vrhovnog suda, Analizu presuda Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na Crnu Goru i Analizu krivičnih djela protiv polne slobode učinjenih prema maloljetnim osobama, a u toku je i izrada analiza krivičnog djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici i određenih krivičnih djela protiv državnih organa.
POBJEDA: Da li ste zadovoljni efikasnošću?
MEDENICA: Kada je riječ o efikasnosti rada, preduzimamo zahtjevne aktivnosti na stvaranju boljih radnih uslova za sudije, istovremeno ulažući napore u obezbjeđenju boljih uslova za stanovanje sudija i sudske administracije. Intenzivirali smo i rad na realizovanju infrastrukturnih projekata koji se odnose na više sudova u Podgorici, na primorju i na sjeveru države. Naročitu pažnju smo posvetili i međunarodnoj saradnji, koja je nastavljena sa vrhovnim sudovima iz regiona i država članica Evropske unije, u okvirima Mreže predsjednika vrhovnih sudova Evropske unije i Mreže najviših sudova pri Evropskom sudu za ljudska prava. Posebno me raduje što je djelovanje Vrhovnog suda Crne Gore, kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou prepoznao i Evropski sud za ljudska prava, a naša bliža saradnja će početi posjetom predsjednika ovog suda Gvida Raimondia već 1. marta. Najviši sud u državi je u 2018. nastojao da unaprijedi efikasnost pravosuđa, pri čemu je istovremeno pristupao radu na analitičan i kreativan način, održavajući aktivan dijalog sa drugim sudovima i osmislio jedinstveni plan da rad sudstva predstavi javnosti objektivno, tačno i brzo kroz osvježenu komunikaciju sa medijima.
POBJEDA: Koliko je Vrhovni sud od početka 2018. godine primio predmeta i koliko ih ima ukupno u radu?
MEDENICA: Vrhovni sud je u 2018. primio 65 odsto više predmeta u odnosu na godinu ranije. Imajući u vidu da se opšti pregled rada suda u svim vrstama predmeta zaključuje 31. decembra, u ovom trenutku ne možemo govoriti o konačnom broju predmeta u radu. Statistički podaci o radu suda i sveobuhvatna analiza rada suda će biti predmet pažnje u prvim mjesecima ove godine, kada ćemo objaviti izvještaj o radu Vrhovnog suda. Mogu reći da će, i pored enormnog priliva, biti završeno oko 95 odsto svih predmeta koji su primljeni.
POBJEDA: Koji je prosjek godina crnogorskih sudija i da li smatrate da je za pravosuđe dobro imati veliki broj mladih sudija?
MEDENICA: U osnovnim sudovima 33 odsto sudija ima između 30 i 40 godina života, dok u strukturi svih sudova u Crnoj Gori ova starosna dob iznosi 19 odsto. Crnogorsko sudstvo može se pohvaliti spojem mladosti i zrelosti i da je takav sistem adekvatan trenutnim potrebama sudstva. Naime, u prvostepenim sudovima, tih 33 odsto mladih sudija se zadužuje visokim brojem predmeta i postupa u kratkim rokovima. U sudskim klupama viših instanci sjede sudije zrelije životne dobi, koje svojim pravničkim iskustvom usaglašavaju sudsku praksu i ukazuju sudijama prvostepenih sudova na potrebu za unapređenjem kvaliteta njihovih odluka. Naši postignuti rezultati i veliko interesovanje kandidata za slobodna radna mjesta u sudovima, daju nam za pravo da vjerujemo da su sadašnjost i budućnost u rukama mladih sudija.
