Iako su dosadašnja istraživanja pokazala da genetika igra ulogu u tome kakav će biti vaš indeks tjelesne mase, gojaznost nikako nije sudbinski predodređena.
Procenat gojaznih ljudi porastao je od 1990. godine sa 11,6 odsto na 29,4 odsto, ali doktor Den Delski uzrok prije svega vidi u promjenama vezanim za okolinu i naš način života, a ne u promjenama vezanim za ljudsku DNK .
“Procenat gojaznih ljudi dramatično je porastao, ali se ljudski genom nije mijenjao”, kaže Delski.
Sudeći prema istraživanju objavljenom u magazinu “PLOS Medicine”, predispozicija za gojaznost može se vježbanjem smanjiti za čitavih 40 odsto. Zato, prije nego što svu krivicu za svoj višak kilograma svalite na svoje roditelje, budite iskreni prema sebi i zapitajte se koliko ste, uopšte, fizički aktivni tokom dana. Da li vježbate preporučenih 150 do 300 minuta nedjeljno? Takođe, ako vježbate, kada ste posljednji put promijenili rutinu? Naš metabolizam brzo se prilagođava određenom režimu, pa je potrebno mijenjati ga na svakih 6-8 nedjelja, a osim kardio treninga bilo bi dobro uključiti i trening snage.
Naravno, fizičku aktivnost trebalo bi da slijedi i pravilna ishrana. Iz nje potpuno izbacite šećer (to je prvo i osnovno), bijelo brašno svedite na minimum, držite se što dalje od industrijski prerađene hrane, a uključite dosta povrća i par porcija voća dnevno.
U svakom slučaju, bez obzira na to kakvi bili vaši geni - upravo vi imate moć da kontrolišete svoje navik
