„Kada sam počela da radim u Crnoj Gori 2015. godine bila sam iznenađena koliko je žena na važnim funkcijama u velikim kompanijama, u medijima i generalno u privatnom sektoru. Stvari se brzo menjaju i vrlo brzo će se stvoriti i ovdje uslovi da žena bude na čelu vlade. U regionu već ima svijetlih primjera i sve manje zaostajemo za razvijenim zemljama u tom pogledu“, kazala je ona u razgovoru za Portal Analitika.
ANALITIKA: Imate dvodecenijsko iskustvo u velikim korporacijama. Zašto je po Vama u Crnoj Gori jako mali procenat žena na čelnim funkcijama? Da li to veze ima sa tradicionalnim ostacima patrijaharta ili je u pitanju nešto drugo?
KAŽIĆ: Generalno je u svijetu a i u Evropi žensko liderstvo relativno mlada grana menadžmenta. Kada vidim na televiziji Kristin Lagard, Angelu Merkel ili Terezu Mej pomislim da se stvari brzo menjaju u korist ženskog liderstva ali realnost je da teško možemo iz glave da nabrojimo tri top menadžera žena velikih svjetskih kompanija.
Velike korporacije moraju da uvode kvote za ženski menadžment sa ciljem da barem 30% žena bude na vodećim pozicijama.
Svugde u svijetu raste broj žena u srednjem i nižem menadžmentu ali još uvijek ih ima vrlo malo na najvišim pozicijama.
Žene brzo stiču tehnička znanja i prirodno su obdarene za rad sa ljudima i komunikaciju ali još uvijek se teže upuštaju u top menadžment funkcije i kada imaju priliku iz raznih razloga. Knjiga se bavi između ostalog i ovom temom.
U Crnoj Gori nije mnogo drugačije. Tradicionalno se muškarci kandiduju za najviše funkcije u državnom i privatnom sektoru a žene dobiju više prilika u srednjem i nižem menadžmentu.
Stvari se vrlo brzo mijenjaju u svijetu ali i kod nas u regionu.
ANALITIKA: Da li je Crnogorski Telekom "muška" firma i da li dozvoljava ženama prostor za poslovni napredak?KAŽIĆ: Dok sam radila u Crnogorskom Telekomu samo nas dvije žene smo bile u višem menadžmentu sa još desetak muških kolega ali je unutar samih timova i odjeljenja bio prilično dobar muško ženski balans.
Kada sam otišla iz CT-a bilo je više žena a na liderskim pozicijama nego kad sam došla i to je definitivno trend.
ANALITIKA: Autorka ste knjige "Kako uspjeti u korporaciji- i ostati normalan", koja je uzburkala javnost na Balkanu. Knjiga je prepoznata kao prava literatura za potencijalne lidere. Da li se može postati lider iz literature ili morate imati neki X faktor u sebi?
KAŽIĆ: Moram priznati da sam svjesno dala ovoj knjizi provokativan naslov koji bi zagolicao maštu potencijalnim čitaocima ali i mnogih menadžera i prekaljenih korporativaca.
Kada je izašla knjiga nastala je prava pometnja u firmama za koje sam radila. Možda su ljudi očekivali da će ova knjiga odavati nekakve tajne ili iznositi prljav veš a sasvim je suprotno od toga.
Napisala sam ovu knjigu sa namjerom da kroz lična iskustva i realne anegdote, svoje uspjehe i neuspjehe pomognem ljudima da se bolje snađu u korporacijama i izgrade uspješnu karijeru u skladu sa sopstvenim vrednostima.
Oni koji tek ulaze u ovaj svijet će u ovoj knjizi pronaći jedan mali vodič kroz različite faze karijere i kroz većinu tipičnih situacija sa kojima će se susreti u različitim industrijama i organizacijama.
Iskusniji stručnjaci će pronaći inspiraciju i savjete za dalje napredovanje i kako da postanu ključni igrači ali i vidljiviji top menadžmentu i ostalim kolegama.
Menadžeri i top menadžeri mogu pronaći dosta materijala o timskom radu, liderstvu i građenju timova i nasljednika, dok oni koji su već jako dugo u korporaciji i žele da izađu, mogu pronaći ideje i anegdote o ljudima koji su to uspešno izveli.
U svakom slučaju praksa pokazuje da se dobri lideri odgajaju od malena. Ne može se postati lider iz teorije ali teorija može da da neku smjernicu.
Potrebno je mnogo prakse i neophodno je da vas vode dobre vrednosti i jasna misija.
Karijera je jedan maraton koji traje decenijama, treba je donekle isplanirati i čuvati snagu za ključne faze ali i za finiš.
ANALITIKA: Da li ste radili Hogan test? Kakvi su Vaši rezultati tog testa?
KAŽIĆ: Tokom karijere sam radila mnogo testova ličnosti i svi su pokazivali slične rezultate: da sam zreo lider podjednako okrenut ljudima i rezultatima ali i da se bolje osećam u fleksibilnijim sistemima koji su okrenuti rastu i koji njeguju timski i preduzetnički duh a da sam manje podobna za jako velike sisteme u kojima je politika ključna vještina.
Testovi su pokazali i da su moje prednosti brzo učenje, strateško razmišljanje, komunikacija, okrenutost rezultatima, budućim tehnologijama. Takodje, imam dobar njuh za talente i da volim da razvijam ljude. Sve se to do sada pokazalo i kroz praksu.
ANALITIKA: Zašto u Crnoj Gori, makar je takav utisak javnosti, čelni ljudi institucija ne vole različita mišljenja i smatraju da je to uvijek upereno protiv njih?
KAŽIĆ: To je na žalost boljka celog regiona i posledica je nedovršenog procesa tranzicije i još uvek rane faze demokratizacije naših država.
Na zapadu se meritokratija i nagrada po učinku podrazumIJevaju kako u privatnom tako i u državnom sektoru. Kod nas je tako u privatnom sektoru. U državnom sektoru stvari funkcionišu drugačije i politika još uvek vodi glavnu reč kada je u pitanju donošenje odluka ali i izbor kadrova.
Tim koji je sastavljen od dokazanih stručnjaka bez obzira na političku pripadnost će svakako vrednovati i prihvatati različita mišljenja i neće shvatati kritike lično. Velike evropske zemlje imaju vrlo specijalizovane i cIJenjene škole za državnu administraciju koje na žalost kod nas ne postoje.
Ključ je u samopouzdanju koje donosi znanje i iskustvo. Samo onaj ko ima mnogo znanja je spreman da čuje kritiku i uvaži tuđe mišljenje. Na žalost naš region se ne može pohvaliti nepristrasnom selekcijom kadrova i ne može da računa uvIJek na veliko iskustvo državnih funkcionera, čast izuzecima. Još jedan problem u našem regionu su platni razredi u državnom sektoru, koji čak i u idealnim uslovima meritokratije ne pomažu u privlačenju vrhunskih stručnjaka. Kako proces demokratizacije bude napredovao, rašće i meritokratija i platni razredi i stručnjaci će sve više uzimati u obzir i državni sektor.
ANALITIKA: Šta u Vašoj knjizi znači Nulto poglavlje? Može li u Crnoj Gori, odnosno ima li uslova da žena postane recimo premijer Vlade?
KAŽIĆ: Nulto poglavlje je skup principa na kojima se temelji knjiga. Ono se bavi definicijom uspjeha, vrednostima i misijom koje nas definišu i vode do uspeha. Svaka uspešna karijera, pa i korporativna se gradi na zdravim vrednostima i vođena je jakom misijom. Na tom dugogodišnjem putovanju koje čini jednu karijeru vrednosti nas drže u balansu i omogućavaju nam da ostanemo normalni, odnosno u skladu sa sobom i našim vrednostima.
Prvo, drugo, treće i četvrto poglavlje se bave različitim fazama karijere u korporaciji i u velikim sistemima, uz mnoštvo primjera i anegdota iz mog ličnog internacionalnog iskustva iz prethodne dvije decenije.
Kada sam počela da radim u Crnoj Gori 2015. godine bila sam iznenađena koliko je žena na važnim funkcijama u velikim kompanijama, u medijima i generalno u privatnom sektoru.
Stvari se brzo menjaju i vrlo brzo će se stvoriti i ovdje uslovi da žena bude na čelu vlade. U regionu već ima svijetlih primera i sve manje zaostajemo za razvijenim zemljama u tom pogledu.
Ono što bih ja volela da vidim je više žena preduzetnika u regionu i u Crnoj Gori. U ovom segmentu postoji veliki prostor za unapređenje a i velika podrška EU sa raznim fondovima za žensko preduzetništvo. Treba to pametno iskoristiti ali je potrebno raditi na tome i promovisati žensko preduzetništvo.
