Politika

Đukanović: EU formalno nikad bliža, ali ponekad se čini kao da izmiče

„Region nikada nije bio bliži Briselu, formalno gledano. Međutim, ponekad se čini kao pokretni cilj koji nam sve više izmiče kako mu se približavamo. Kao da je Zapadni Balkan u današnjim globalnim previranjima suštinski ispao iz vizure EU“, rekao je crnogorski predsjednik Milo Đukanović u Savjetu za međunarodne odnose (CARI) gdje je održao predavanje na temu " Zapadni Balkan i Evropska Unija nakon Bregzita - pogled iz Crne Gore."      
Đukanović: EU formalno nikad bliža, ali ponekad se čini kao da izmiče
Portal AnalitikaIzvor

Đukanović je kazao i da je Crna Gora očekivala da će ići brže sa otvaranjem i zatvranjem poglavlja, ali je Brisel odlučio da se tokom jednog polugodišnjeg predsjedavanja mogu otvoriti najviše dva.

„Mi smo u ovom trenutku spremni da zatvorimo 10-ak poglavlja, ali mislimo da Brisel nije. I biće sve manje spreman u susret izborima za Evropski parlament na proljeće iduće godine, kada ističe mandat sadašnjoj Evropskoj komisiji“, kazao je crnogorski predsjednik.

cari-2

 

Podsjećajući da je prije dvije i po godine, kada je bio u Argentini, on je rekao da je za region iznio tada tačnu ocjenu – da je stanje bolje nego bilo kada u istoriji, da Zapadni Balkan usaglašeno vidi budućnost u EU, i da svi, osim Srbije žele u NATO.

 

„Optimistički sam zaključio da vidim da će cijeli Zapadni Balkan biti dio Evropske unije. Iskreno, danas ovdje pred vama bi mi bilo teško da sve ovo potvrdim. Globalna kretanja i problemi sa kojima je suočena EU učinili su, ne toliko da splasne euroentuzijazam u regionu, koliko su ojačale antievropske snage i koliko su se aktivirale treće zemlje u kojima možda neki u našem regionu vide alternativu EU“, rekao je on.

Kako je dodao, alternativa je suprostavljena evropskom sistemu vrijednosti.

„Region nikada nije bio bliži Briselu, formalno gledano. Međutim, ponekad se čini kao pokretni cilj koji nam sve više izmiče kako mu se približavamo. Kao da je Zapadni Balkan u današnjim globalnim previranjima suštinski ispao iz vizure EU“, rekao je on.

Kako dodaje,  u jeku migrantske krize sva Evropa je dnevno slušala priču o balkanskoj ruti. Ali je Balkan ostao po strani, a migranti su bili u centru pažnje. „To je fenomen kojim su danas zaokupljeni Evropa i svijet. Nema više revolucija kod kuće. Ljudi se odlučuju da mijenjaju zemlje, a ne svoje vlade. Sama riječ revolucija, kako je neko dobro primijetio migrirala je iz svijeta politike u svijet tehnologije“, kazao je on.

cari-4

 

Kako je dodao, iskonski balkanski problem, to je ekonomska zaostalost. „Region je danas negdje između 30 i 40% prosječnog standarda stanovnika EU. Ako bi se ovim tempom nastavio rast BDP-a u Evropskoj uniji i na Balkanu, regionu bi trebalo 100-ak godina da dostigne Evropu“, podsjetio je Đukanović

Kako je dodao, ako Unija u dogledno vrijeme ne integriše Zapadni Balkan i ne zaokruži svoje granice na cijelom kontinetu, to otvara mogućnost za upliv trećih zemalja, ne samo na Balakanu nego i u dobrom dijelu Evropske unije.

„Zato smatramo da je politika proširenja spasonosna formula i za Evroopsku uniju. Nama koji smo u poodmaklom procesu pregovora za članstvo u Evropskoj uniji ponekad se čini da je model proširenja ostao zarobljen u matrici s početka ovog vijeka i da se u Briselu dovoljno ne primjećuje da se svijet iz temelja promijenio. Isto bi se moglo reći i za nacionalne elite u Evropi. Potrebno je novo koheziono tkivo integrisanja za novo doba.“, naveo je Đukanović.

 

 

 

Portal Analitika