Ministar je to izjavio prošle srijede, tokom radnog sastanka sa novinarima, konstatujući da je dio manjkova u zbirkama i depoima Narodnog muzeja posljedica neusaglašenosti metodologija koje su primjenjivane u prethodnim postupcima revizije.
- Ti izgubljeni predmeti, shodno tim inventarskim brojevima, bili su na potpuno drugi način definisani i arhivirani u muzejskoj dokumentaciji – kazao je ministar Bogdanović.
NOVI DOKUMENTI
Berkuljan je za Pobjedu potvrdio da je juče bio na sastanku kod ministra, na njegov poziv. Ministra je, kako je rekao, upoznao i o sadržaju novopronađene dokumentacije.
- Informacije koje stižu do „viših instanci“ obično imaju i više „filtera“, a kad je to direktno, druga je priča – kazao je Berkuljan.
Komentarišući tvrdnju da su izgubljeni predmeti „po inventarskim brojevima bili na drugi način definisani i arhivirani“, Berkuljan je istakao da do sada nije naišao na primjer iščašene percepcije da se u dokumentaciji muzejskim predmetima daju atributi nečega što sa predmetima veze nema. Jedino je, kako je rekao, naišao na situaciju da veliki broj muzealija do današnjeg dana leži neobrađen i pravno-tehnički nezaštićen, isključivo zbog hronične indolencije i institucionalizovanog nerada.
- Sama činjenica da odgovorna lica po muzejima još uvijek ne znaju đe im je što i koliko bi čega trebalo da imaju, predstavlja makar težak prekršaj, ako ne krivično djelo, a da ne govorimo o manjku predmeta – kazao je Berkuljan.
Što se tiče tvrdnje da su pronađeni nedostajući predmeti, Berkuljan ističe da možda tu i tamo ponešto i jeste nađeno, ali se boji da, što se tiče Narodnog muzeja, stvari generalno stoje drugačije.
- Koliko ja znam, tokom revizije našeg Arhivskog odjeljenja pronađena je samo obimna i zaturena muzejska dokumentacija, koja potvrđuje da su muzejske zbirke ranije imale mnogo više predmeta nego sad. O tome je prošle sedmice službeno obaviještena Državna komisija – kazao je Berkuljan.
Pored raznih zapisnika, knjiga nabavke i sl. komisija za reviziju, prema riječima Berkuljana, našla je i trideset godišnjih popisnih inventara muzejskih zbirki i fondova za period od 1958. do 1980, sa svim uporednim parametrima, pa i podacima o otpisu ili otuđenju.
- Ništa od toga do sada nije korišćeno tokom revizije. Da jeste, siguran sam da bi izjava gospodina ministra bila dijametralno suprotna. Sav taj materijal sa pratećom statistikom je već proslijeđen Državnoj komisiji i Državnom tužilaštvu – kazao je Berkuljan.
POTVRĐENI MANJKOVI
Na pitanje kakvi se sve karakteristični podaci mogu pronaći u inventarima, Berkuljan je istakao da je, recimo, zbirka numizmatike Državnog muzeja, odnosno današnjeg Muzeja kralja Nikole, imala do 1971. godine više od 1.500 predmeta. Sada jedva preko 700.
- Znači, samo tu fali oko 800 muzejskih predmeta, bez podataka o ustupanju, razmjeni ili pozajmici. Slično je sa filatelijom, više od 400, i mnogo čim drugo.
Iz tih inventara i spiskova smo saznali i o kojem se sve Njegoševom namještaju radi, i koliko je oružja „pošlo“ iz Muzeja NOB-a. Fale puške, pištolji, a i više topova od onih koji su ranije prijavljeni. Etnografskom muzeju, između ostalog, fale čunovi, tek toliko da pomenem gabaritnije stvari – rekao je Berkuljan, koji je, podsjetimo, u novembru prošle godine Osnovnom državnom tužilaštvu na Cetinju podnio krivičnu prijavu zbog nestanka više od 3.000 predmeta iz Narodnog muzeja.
Posebnu pažnju u novopronađenoj arhivskoj dokumentaciji, prema riječima Berkuljana, skreću spiskovi takozvanih „trezorskih vrijednosti“, nad kojima je muzej imao nadležnost.
- Na tim spiskovima su i izuzetni predmeti, za koje opet ne znamo gdje su. Mora da su i njih „pogrešno inventarisali“ – rekao je Berkuljan.
Nije želio za sada da precizira šta su pokazale njegove analize dokumentacije, odnosno koliko predmeta fali Narodnom muzeju.
- Još provjeravamo. Uostalom, treba nešto ostaviti i za poslije. Biće svakako interesantno – kazao je Berkuljan.
J. NIKITOVIĆ
