Kamate na stambene kredite teško da mogu padati usljed duge ročnosti i strukture depozitne baze. Ali, uz podsticaj države kao kod projekta 1000+ mogu biti povoljnije kamate od samo komercijalno opredijeljenih plasmana, kazao je u intervjuu Pobjedi generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore mr Bratislav Pejaković.
- Generalno, mi imamo smanjenje kamatnih stopa u plasmanima, gdje najbolji klijenti imaju uslove koji su približni uslovima u razvijenim zemljama. Kretanje kamatnih stopa u najvećem dijelu će zavisiti od politike Evropske centralne banke i rizika, gdje na sistemskom nivou imamo pozitivne ocjene od strane kreditne rejting agencije Moody’s koja je u novom izvještaju potvrdila ocjenu rejtinga B1 za Crnu Goru, uz značajnu izmjenu outlooka sa pozicije ,,stabilan“ u ,,pozitivan“- kazao je Pejaković odgovarajući na pitanje kakvo kretanje kamatnih stopa na kredite očekuje u narednoj godini.
POBJEDA: Opšta je ocjena da su kamate na štednju niske. Kakvo njihovo kretanje u narednoj godini očekujete?
PEJAKOVIĆ: Evropa je generalno preplavljena visokom likvidnošću, što se odražava na kamatnu stopu na depozite i kod nas. Razlog, najveće banke u Crnoj Gori imaju banke majke u EU i jeftinije izvore sredstava. Nešto veću kamatu na depozite daju domaće banke jer se više oslanjaju na depozite domaćeg stanovništva i privrede. Kod nas, ipak, nema negativne kamatne stope gdje depozitar plaća banci što mu drži sredstva na svom računu, a taj trend je vrlo prisutan u razvijenim zemljama Evrope. Danas je libor za euro i CHF negativan, u rasponu od depozita mjesečnog do jednogodišnjeg i u slučaju eura ide od jednomjesečnog -0.43714 do godišnjeg -0.20914, dok u CHF od - 0.79880 do godišnjeg -0.53220, a to su osnovni parametri.
POBJEDA: Koliko je realna ocjena da se može dogoditi da klijenti počnu seliti depozite u investiciono bankarstvo i koliko bi to uticalo na klasičnu ponudu bankarskog sistema, ukoliko bi se dogodilo u nekom većem obimu?
PEJAKOVIĆ: Pomenuti trend je moguć, ali je upitno koliko je jak marketing ove usluge banaka, odnosno koliko ima zainteresovanih depozitara. Svaka aktivnost je uslovljena ličnim preferencijama, dostupnošću sredstava, gdje kamata nije uvijek u prvom planu. Lično vidim značajan prostor za progres ovog vida poslovanja. Investiciono bankarstvo je u začetku kod nas i same banke ga promovišu što je osvajanje još jedne kvalitetne usluge za građane i privredu Crne Gore. Nema nikakve negativnosti na klasičnu ponudu bankarskog sistema, a pogotovu u naglašenoj likvidnosti.
POBJEDA: Pooštreni standardi kroz promjenu zakonskih odredbi mogu li uticati na seljenje depozita ino deponenata?
PEJAKOVIĆ: Nijesam siguran na koje standarde i zakonske odrebe mislite, ali mogu vam saopštiti da banke u Crnoj Gori poštuju u potpunosti zakonsku regulativu, a time i način otvaranja računa i praćenja transakcija, što ukazuje da su sredstva nerezidenata iz provjerenih izvora. Depoziti koji imaju sigurnost i prihod koji je veći nego u nekoj drugoj zemlji, ili može biti osnov za kvalitetno investiranje... nema razloga za seljenje usljed promjene bilo kog standarda.
POBJEDA: Iz CBCG navode da su dvije banke i dalje pod mjerama CBCG. Ne saopštavaju imena, ali se u javnosti govori da su u problemima i dalje Atlas i IBM. Očekujete li da će u narednoj godini biti banaka koje će otići u stečaj?
PEJAKOVIĆ: Banka pod mjerama ne znači da će ići u stečaj. Kod banaka je najvažnija likvidnost i ukoliko ista nije ugrožena, odnosno da banka na vrijeme ispunjava sve svoje obaveze ne predstavlja problem. Naravno, ukoliko se identifikuju određene slabosti, sistem reaguje, prvo Centralna banka sa svojim pojačanim prisustvom supervizije, zaključcima i mjerama, ali imate i Fond za osiguranje depozita gdje sve banke iz sistema izdvajaju sredstva za neželjene slučajeve, što je zakonom o Fondu za osiguranje depozita definisano, a krajem 2019. godine očekujemo propis koji će definisati osnivanje fonda za sanaciju banaka, koji će takođe biti punjen od sredstava banaka kao još jedan, dodatni nivo sigurnosti za korisnike bankarskih usluga. Pored pomenutih aktivnosti, može se tražiti strateški partner, jer banka ima pored npr. identifikovanih NPLova i značajne naplative plasmane, kapital i imovinu koju je, nažalost, morala da stekne usljed nemogućnosti redovne naplate plasmana. Sljedeća aktivnost ili paralelno rješenje može da bude u odabiru kvalitetnog, strateškog partnera ili kupca za banku i sl. Postoji varijetet aktivnosti prije radikalnih zahvata. Svakako sistem, koliko sam upoznat, nije ugrožen.
POBJEDA: U slučaju da neka banka ode u stečaj, smatrate li da je sistem dovoljno stabilan, da to klijenti neće osjetiti, odnosno pretrpjeti štetu?
PEJAKOVIĆ: Sistem je, kako sam već kazao, tako postavljen da i ako dođe do neželjenog scenarija, za sve postoji reakcija sistemski definisana. A štetu najveću mogu da pretrpe akcionari. Želim da naglasim da se vodi računa o tzv. posebno osjetljivim grupama klijenata u smislu socijalnog statusa da budu u potpunosti obeštećeni, tako da je sistem odgovorno postavljen i sa tog aspekta, a naravno u skladu sa međunarodnim standardima.
POBJEDA: Kako će se nova zakonska rješenja odraziti na ukupan sistem?
PEJAKOVIĆ: Od twining programa kojim se harmonizuje kompletno finansijsko poslovanje, ne samo bankarski sektor, očekujem da će nas približiti EU standardima još i više od dostignutog nivoa, što bi trebalo da bude pozitivan signal novim investitorima.
POBJEDA: Gdje vidite rizik u finansijskom sistemu i na koji način ga ublažiti?
PEJAKOVIĆ: Ne mogu reći da vidim neki rizik u finansijskom sistemu. Ono što ističu bankari jeste potreba kvalitetnije zaštite povjerilaca, gdje kada imate ovjerene ugovore, materijalne dokaze o neispunjenju obaveza dužnika itd. da sistem kvalitetnije, brže i sadržajnije odgovori u naplati potraživanja. Dakle, efikasniji sudski procesi.
