On je rekao da se procjenjuje da u državu svake godine, iz inostranstva, građanima stigne oko 500 miliona EUR a da su zvanični podaci nešto niži.
Tako je, rekao je Mitrović agenciji MINA, 2016. godine ukupan priliv novca na osnovu doznaka iz inostranstva bio 393,4 miliona EUR, dok je u 2017. godini ovaj iznos bio nešto niži, oko 350 miliona.
»Napominjem da se ovdje radi samo o novcu koji pristiže bankarskim transakcijama, a da se procjenjuje da bar još toliko novca dijaspora šalje svojim porodicama privatnim kanalima, bez ikakve evidencije«, naveo je Mitrović.
Kako je rekao, države iz kojih stiže najviše novca uglavnom se poklapaju sa državama u kojima živi veći broj crnogorskih iseljenika.
»To su Njemačka, Sjedinjene Države, Srbija, Italija, Velika Britanija, Švajcarska«, rekao je Mitrović.
Kako je kazao, potencijal iseljenika i dijaspore se može posmatrati sa više aspekata.
»Osim ekonomskog, vrlo bitni su i stručni, intelektualni, naučni i drugi potencijali naše dijaspore. Svi oni su prepoznati kao bitan faktor društveno - ekonomskog razvoja Crne Gore, jačanja njenog građanskog imidža, nacionalnog i državnog identiteta«, smatra Mitrović.
Prema njegovim riječima, dijaspora predstavlja i prirodnu društvenu i kulturnu vezu sa inostranstvom i veoma je značajan faktor u promociji i međunarodnoj afirmaciji modernog crnogorskog društva.
»Zato je neophodno ostvariti dobru komunikaciju, koordinaciju i upravljanje tim potencijalom i to je ono na čemu je Uprava za dijasporu trenutno angažovana i u okviru čega već imamo zapažene rezultate«, rekao je Mitrović.
On je rekao da se o brojnosti crnogorske dijaspore može okvirno govoriti.
»Tačni statistički podaci ne postoje i teško su mjerljivi ako imamo u vidu njenu disperziju, starost, heterogenu vjersku i nacionalnu strukturu. U javnosti se često može čuti stav da još jedna Crna Gora živi izvan njenih granica, što je najvjerovatnije i tačno«, ocijenio je Mitrović.
Kako je naveo, zajednice Crnogoraca prisutne su u svim djelovima svijeta, od zemalja u susjedstvu, Evrope, Sjeverne u Južne Amerike do Australije i Južne Afrike.
»Neupitno je da u zemljama regiona imamo brojnu dijasporu, imajući u vidu da se Crna Gora gotovo 70 godina nalazila u jugoslovenskim državnim tvorevinama, pa otuda i danas imamo brojnu dijasporu u tim državama, prije svega Srbiji, koja je u tim sredinama zbog sličnosti jezika, religije najviše izložena asimilaciji«, kazeo je Mitrović.
Brojnu dijasporu, dodao je, Crna Gora ima i u SAD-u, Turskoj, Argentini i evropskim državama, prvenstveno u Njemačkoj, Luksemburgu, Švajcarskoj kao i drugim zapadno-evropskim zemljama.
On je rekao da se crnogorci organizuju u skladu sa propisima država prijema, kao nevladine organizacije, udruženja, klubovi, zavičajna udruženja i slično.
»Smatram da sva trenutno aktivna udruženja, kojih po evidenciji Uprave za dijasporu ima oko 200 u svijetu, daju maksimum u skladu sa okolnostima u kojima djeluju«, rekao je Mitrović.
Kako je kazao, Uprava za dijasporu, u granicama svojih mogućnosti, pruža pomoć u realizaciji ideja i aktivnosti od interesa za iseljeništvo i maticu.
»U ovom dijelu, naše mogućnosti će biti i veće, jer je u skladu sa novim Zakonom o saradnji Crne Gore sa dijasporom – iseljenicima koji je usvojen u julu ove godine, planirana realizacija javnog konkursa za sufinansiranje programa i projekata iseljeničkih organizacija i opredjeljivanje značajnijeg iznosa sredstava za ovu svrhu«, naveo je Mitrović.
Značajnijeg, pojasnio je, u odnosu na ukupan budžet Uprave za dijasporu.
»Ako imamo u vidu da su organizacije iseljenika obično registrovane kao nevladine organizacije u stranoj zemlji koje nemaju izvor finansiranja i sve svoje aktivnosti sprovode na volonterskoj osnovi, onda je jasno zašto je ovo u dijelu konkretnog rada sa dijasporom, kvalitativno najvažnija novina koju uvodi pomenuti zakon«, kazao je Mitrović.
On je ocijenio da je odnos sa iseljenicima zasnivan na uzajamnoj privrženosti i saradnji, pružanju pomoći i jačanju međusobnih veza, uz uvažavanje specifičnosti i potreba svih iseljenika.
Kako je rekao, komunikacija sa iseljenicima i njihovim organizacijama je svakodnevna, produktivna i otvorena.
»Uz prilično dobra normativna rješenja koja nam je donio Zakon o saradnji Crne Gore sa dijaspori - iseljenicima otvorene su brojne mogućnosti za unapređenje rada i odnosa sa iseljenicima, pa vjerujem da smo na dobrom putu da sistemski uredimo odnose Crne Gore sa iseljeništvom«, naveo je Mitrović.
Kao visokomigratorna država, kazao je on, Crna Gora je oduvijek održavala veze sa svojom dijasporom, a on obnove nezavisnosti pitanje unapređenja odnosa i saradnje sa dijasporom prepoznato je kao jedno od prioriteta države.
»Kao rezultat ovog opredjeljenja Vlade Crne Gore, 2010. godine usvojena je prva Strategija saradnje Crne Gore sa svojom dijasporom, saradnja je institucionalno podignuta na viši nivo formiranjem Uprave za dijasporu 2013«, rekao je Mitrović.
On je kazao da je donijet prvi Zakon o saradnji sa dijasporom 2015. godine, usvojena još jedna Strategija saradnje i konačno ove godine donešen novi Zakon o saradnji sa dijasporom koji sadrži normativne osnove za unapređenje saradnje sa našom dijasporom na svim prepoznatim poljima.
»To su očuvanje kulturnog i državnog identiteta, jačanje obrazovne, naučne, kulturne i sportske saradnje, informisanja i povezivanja, unapređivanja privrednog partnerstva između matice i dijaspore i konačno zaštitu prava i interesa naše dijaspore kako u Crnoj Gori kroz domaće zakonodavstvo, tako i u zemljama prijema kroz vođenje brige o našim ljudima u ostvarivanju njihovih ljudskih i manjinskih prava«, pojasnio je Mitrović.
Upitan koji su glavni problemi sa kojima se suočava crnogorska dijaspora, on je odgovorio da, kada su u pitanju individualni slučajevi najčešće su to pitanje mogućnosti sticanja crnogorskog državljanstva, lične isprave i pravo nasljeđivanja.
»Tu su i rješavanje pitanja penzionog osiguranja, povezivanja radnog staža, ovjere dokumenata, pitanje zdravstvenog osiguranja i slično. Po svim ovim pitanjima koja su u nadležnosti državnih organa i institucija, Uprava za dijasporu svim našim iseljenicima pruža pomoć u smislu posredovanja u dobijanju blagovremenog i potpunog odgovora, koji je u njihovom interesu«, naveo je Mitrović.
Kako je kazao, Uprava takođe pruža pomoć u dijelu zaštite statusnih prava iseljenika u zemljama prijema.
Tu se, kako je pojasnio, prije svega misli, na zemlje regiona u kojima Crna Gora zajednica ima status manjine i potrebu poštovanja i zaštite njihovih posebnih manjinskih prava.
»To je obrazovanje na maternjem jeziku, ostvarivanju kulturnih i obrazovnih potreba kao pripadnika manjina, slobodne upotrebe jezika i pisma, odgovarajućem učešću u donošenju odluka na lokalnom, regionalnom i državnom nivou«, precizirao je Mitrović.
Kako je naveo, aktivnosti se odnose prije svega na države regiona gdje crnogorska zajednica ima priznati status manjine, a to su Srbija, Hrvatska, Kosovo i BiH.
»Dakle, kao što vidite problemi iseljenika i organizovanih formi njihovog djelovanja su raznovrsni, a u skladu sa tim i naša djelatnost je kompleksna i često zavisi od odnosa i senzibiliteta drugih državnih organa prema ovoj djelatnosti«, kazao je Mitrović.
On je dodao da je očuvanje identiteta, jezika, kulture i tradicije prioritet u radu svake zemlje sa svojom dijasporom pa tako i Crne Gore.
»U zemljama u kojima imamo već prispjelu drugu i treću generaciju iseljenika potrebno je očuvati svijest o porijeklu i obnoviti jezičke veze. Osmišljeni su posebni obrazovni programi i izdat komplet udžbenika za potrebe crnogorske dijaspore«, rekao je Mitrović.
Crna Gora, precizirao je on, preko nadležnih institucija, prije svega Uprave za dijasporu (uz stručnu pomoć Zavoda za školstvo), dvanaestu godinu organizuje desetodnevnu Ljetnju školu jezika i kulture Crne Gore, koja je namijenjena djeci iz dijaspore uzrasta od devet do 15 godina.
Školu, kaže on, pohađa svake godine 60 polaznika i ona je besplatna, a pohađalo je oko 700 polaznika.
»Crna Gora podržava i škole i kurseve jezika i kulture u inostranstvu, koji su više puta organizovani u Argentini, Urugvaju, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Luksemburgu, Turskoj, Srbiji, Holandiji, Makedoniji, Njemačkoj, Albaniji«, kazao je Mitrović.
