- Pravilnik, odnosno metodologija je u finalnoj fazi donošenja. Tekst metodologije je trenutno u Sekretarijatu za zakonodavstvo i očekujemo da bi do kraja septembra trebalo da bude upućen na objavljivanje Službenom listu - saopštili su iz Ministarstva finansija.
Ovo je nedavno bila i tema na skupštinskom Odboru za ekonomiju koji je dao zeleno svjetlo predloženim izmjenama zakona o računovodstvu. Ministarstvo je u procesu donošenja ovog zakonskog prijedloga tijesno sarađivalo sa Institutom sertifikovanih računovođa, pri čemu su razmijenjeni brojni argumenti.
Poslanik SD Boris Mugoša tada je kazao da je veoma bitno da se konačno utvrdi metodologija za procjenu vrijednosti imovine.
- Da konačno u Crnoj Gori imamo utvrđenu metodologiju, da nam procjena ne zavisi od iskustva onoga ko procjenjuje. Nego da bude definisana procedura i da uspostavimo standard jer su postojala različita tumačenja i dileme u dosadašnjem periodu - kazao je ovaj poslanik.
Poslanici će uskoro raspravljati o ovom prijedlogu zakona, a generalna direktorica Direktorata za centralnu harmonizaciju u Ministarstvu finansija Ana Krsmanović prilikom rasprave u Odboru je objasnila da je razlog donošenja i izmjena tog akta produženje roka do 31. januara za usklađivanje profesije procjenitelja sa odredbama novog zakona.
- Razlog za donošenje je to što Ministarstvo još nije završilo postupak prenošenja ovlašćenja organizaciji koja će u narednom periodu sprovoditi proces obuke ovlašćenih procjenjivača, nakon čega će Ministarstvo da licencira - objasnila je Krsmanović.
Predstavnici Instituta sertifikovanih računovođa Crne Gore su dali sugestije na predložene izmjene u formi amandmana.
Oni smatraju da treba precizirati definiciju procjene vrijednosti imovine jer se ona sada svodi samo na procjenu nekretnina, opreme i mašina a, kako su objasnili, imovinu čini materijalna i nematerijalna - maltene cijela aktiva.
Oni smatraju da ukoliko bi sada nekog angažovali da u skladu sa članom 25 uradi procjenu – ona bi se mogla svesti na samo ove tri pozicije, što nije cjelokupna imovina preduzeća.
To bi, objašnjavaju, bila neka selektivna procjena. Navode, takođe, da ima dosta nedoumica i ko može da vrši procjenu – da li mora biti sa licencom ovlašćeni procjenjivač.
Citiraju Zakon o eksternoj reviziji koji kaže da procjenu mogu da vrše i eksterni revizori. Na ova i mnoga druga pitanja - odgovor bi trebalo da da metodologija i zakon.
Podsjetimo da je i Državna revizorska institucija u izvještajima upozoravala da je veliki dio državne imovine i imovine preduzeća neprocijenjen.
