- Prilikom rješavanja ovog pitanja trebalo bi naći neku ,,vinvin situaciju“, odnosno rješenje kojim bi bili zadovoljni zaposleni i država. Smatram da je višak zaposlenih u državnoj upravi moguće riješiti jedino kombinacijom ekonomske logike i dobrovoljnosti. Vjerujem da bi takav vid restrukturiranja državne uprave, kao već provjeren recept, sigurno podržale i međunardne institucije.
U prilog tezi da na ovaj način startuje novi biznis, povećava se broj malih preduzeća i zaposlenost i izbjegava socijalno raslojavanje, govore podaci da u razvijenim zemljama EU ova preduzeća koja zapošljavaju manje od pet radnika, a nekad samo osnivača, čine preko 90 odsto ukupnog broja - kazao je Lojpur odgovarajući na pitanje postoji li način da se broj zaposlenih u državnoj upravi smanji, a da budu zadovoljne obje strane i radnici i Vlada.
POBJEDA: Da li je optimizacija broja zaposlenih u državnoj upravi uz otpremnine, otvaranje sopstvenog preduzeća i eventualne garancije države jedini i najbolji način?
LOJPUR: Treba razmišljati o još jednom ,,receptu“, a tiče se zakonske regulative u oblasti radnih odnosa. Mislim na iz ,,socijalizma“ naslijeđeni princip doživotnog zaposlenja koji se u zemljama tržišne ekonomije postepeno zamjenjuje ugovornim radnim odnosom na određeno vrijeme. Pokazalo se da tako uređen odnos mnogo kvalitetnije funkcioniše nego sa kolektivnim ugovorima.
Radnici su na ovaj način bolje zaštićeni, tako što brže i lakše ostvaruju svoja prava ukoliko dođe do sporova sa poslodavcem. Moramo da stavimo ad akta neke pogubne dugo preovlađujuće dogme koje su u prethodnom periodu izazvale negativne posljedice po crnogorsku ekonomiju. U osnovi moje zalaganje ide ka tome da država mora da ima aktivniju ulogu na tržištu uopšte. To znači da ispravi tržišne nelogičnosti jer se konačno moramo pomiriti sa spoznajom da ,,država može da griješi, ali da tržište griješi više od države“.
POBJEDA: Smanjenje broja zaposlenih, koje je najavila Vlada, koliko će biti težak posao?
LOJPUR: To nije prost zadatak i ne može se riješiti prostim ,,brisanjem“ jednog broja ljudi sa spiska zaposlenih. Ovaj proces doživljavam kao potrebnu mjeru gdje će se kvantitet nadomjestiti kvalitetom. Pri tome treba da imamo u vidu da nam se u pregovorima sa EU po skoro svim poglavljima ispostavlja zahtjev da se jačaju administrativni kapaciteti uprave na nivou pojedinih ministarstava. Uostalom, administracija se svugdje u svijetu umnožava po vlastitim pravilima - hrani sama sebe. POBJEDA: Kakvi su izgledi da ekonomija nastavi trend rasta i u narednim godinama na način kako je to projektovano Vladinim dokumentima? LOJPUR: Nesumnjivo da je stopa rasta BDP jedan od pouzdanih pokazatelja zdravlja nacionalne ekonomije.
Crna Gora se sa stopama privrednog rasta od četiri i više odsto, što je u izvještaju za Zapadni Balkan potvrdila i Svjetska banka, našla na čelu regiona i ujedno svrstala u malobrojnu grupu vodećih zemalja. Vlada Crne Gore je u Programu ekonomskih reformi sa neskrivenim ambicijama i visokom dozom samopouzdanja u tom pogledu sebi postavila dosta visoko ljestvicu, a uporište za takva očekivanja mogu se tražiti u nekom vidu već prepoznatljivog osnaživanja i restrukuriranja realnog sektora. Naravno, budući da se radi o maloj i ranjivoj ekonomiji, ali relativno upravljivoj, ipak moramo biti svjesni da u njoj ,,sve zavisi“, tim više jer je današnji globalni ambijent postao poprište žestoke borbe za političku i ekonomsku prevlast. Nerijetko se prvi na udaru nađu oni manje razvijeni.
Takođe, kada je u pitanju kontinuitet progresa na dugi rok, smatram da postoje značajne rezerve da se stečene, tj. komparativne prednosti potpunijim efektuiranjem u granama gdje se stvara veća dodatna vrijednost kao što su turizam, poljoprivreda, proizvodnja električne enegije, građevinarstvo… pretvore u trajne konkurentske prednosti.
Opširnije u Pobjedi
