Prema podacima do kojih je došlo Ministarstvo javne uprave, a koji predstavljaju polaznu osnovu u Planu optimizacije, u javnom sektoru ukupno je 51.480 zaposlenih. Na centralnom nivou ih je 39.306, a ukupan broj zaposlenih na lokalnom nivou je 12.174. To znači da će do 2020. godine broj zaposlenih u javnom sektoru biti smanjen za skoro 3.200, odnosno da će do kraja ove godine bez posla ostati oko 1.800 zaposlenih u javnom sektoru. - U skladu sa Planom optimizacije, svi organi državne uprave i javne ustanove čiji je osnivač država u obavezi su da obustave zapošljavanje po osnovu zaključivanja radnog odnosa na neodređeno i određeno vrijeme za period od godinu dana, osim u sektorima od posebnog javnog interesa, uz prethodnu saglasnost Vlade – kazala je Pribilović.
Ona je dodala da ograničavanje podrazumijeva privremenu zabranu, u ovom slučaju na 12 mjeseci, za objavljivanje javnih oglasa u cilju zasnivanja radnog odnosa, odnosno zapošljavanja u javnoj upravi. - Posebno smo vodili računa da utvrdimo koji su to izuzeci kako bismo obezbijedili normalno funkcionisanje sistema, pa se ograničenje odnosi na ugovore čije zaključenje je neophodno za nesmetano vršenje poslova organa, uz prethodno pribavljeno odobrenje Ministarstva finansija i Ministarstva javne uprave – rekla je Pribilović.
POBJEDA: Vlada je početkom jula donijela Plan optimizacije javne uprave za period do 2020. godine. Koji su glavni ciljevi tog plana?
PRIBILOVIĆ: Plan optimizacije javne uprave 2018- 2020. predstavlja jednu od najznačajnijih aktivnosti u okviru reforme javne uprave. Prilikom izrade plana vodili smo se komparativnim iskustvima država regiona i članica EU, kao i postojećim analizama našeg sistema javne uprave. Cilj optimizacije nije samo smanjivanje broja zaposlenih nego unapređenje efikasnosti, operativnosti i funkcionalnosti javne uprave, a samim tim poboljšanje kvaliteta javnih usluga. Naši građani treba brzo i lako, bez čekanja u redovima i na šalterima, da dobiju kvalitetnu uslugu, uz niže troškove. Dakle, cilj nam je da unaprijedimo nivo konkurentnosti, poboljšamo kvalitet javnih usluga, unaprijedimo fiskalnu stabilnost.
Ovaj proces odvija se paralelno sa implementacijom dva sistemska zakona o državnim službenicima i namještenicima i o lokalnoj samoupravi kojima smo unaprijedili sistem odgovornosti u javnoj upravi, kadrovsko planiranje i dr. Plan optimizacije daje set horizontalnih, ali i prilagođenih sektorskih mjera za prevazilaženje izazova koje javna uprava ima u maksimalnom korišćenju svojih kapaciteta i ostvarivanju pune efikasnosti. Mjere su podijeljene na kratkoročne i srednjoročne, a sprovodiće se u skladu sa specifičnostima centralnog, odnosno lokalnog nivoa.
POBJEDA: Kakvi su dosadašnji rezultati praćenja realizacije Plana optimizacije javne uprave ?
PRIBILOVIĆ: U ovom trenutku je rano govoriti o konkretnim rezultatima, ali ono što znamo iz direktne komunikacije sa resorima je da se stvaraju preduslovi da se plan implementira ili ga već implementiraju u nekim segmentima. U tom cilju, već u oktobru očekujemo prve konkretnije podatke, ali i pozitivne efekte. Ono što je važno, obezbijedili smo unutar Vlade veoma dobru koordinaciju procesa, pa takvim pristupom neće izostati ni očekivani rezultat.
POBJEDA: Što je predviđeno za radnike-službenike koji će ostati bez posla, odnosno na koji će način biti zbrinuti?
PRIBILOVIĆ: Ministarstvo javne uprave zajedno sa Ministarstvom finansija i drugim organima razmatra modele za lica koja budu sporazumno raskinula radni odnos ili budu proglašena tehnološkim viškom. Za tehnološke viškove, svakako, će biti obezbijeđene otpremnine, a sada smo u fazi utvrđivanja podsticaja za sporazumni prestanak radnog odnosa.
Podsticajne mjere mogu ići u pravcu davanja otpremnina ili nekog paketa mjera u sklopu mjera aktivnog zapošljavanja, povoljniji krediti i sl. Podsjetiću da je planom definisano da su prethodno institucije u obavezi da obave anketiranja zaposlenih za sporazumni prestanak radnog odnosa, pri čemu će se voditi računa da se anketiranjem ne obuhvataju lica čije su kompetencije neophodne sistemu. Krajem oktobra planirano je da već imamo prve rezultate ankete zaposlenih koji su zainteresovani za sporazumni prekid radnog odnosa.
POBJEDA: Da li je Planom optimizacije ili nekim drugim aktom predviđeno i smanjenje broja zaposlenih u preduzećima u kojima je država većinski vlasnik? Ako jeste, da li će se to odnositi na sva preduzeća sa većinskim državnim vlasništvom ili samo na ona koja posluju sa gubicima?
PRIBILOVIĆ: Vlada je zadužila resorne ministre da otpočnu postupak optimizacije u privrednim društvima u kojima je država većinski vlasnik sa aspekta zaposlenosti i njihove funkcionalnosti. Zaključak se odnosi na sva državna privredna društva u većinskom državnom vlasništvu.
POBJEDA: Da li je već poslat nalog tim kompanijama da rade na smanjenju broja zaposlenih? Imate li procjenu koliko bi radnika tih preduzeća moglo ostati bez posla?
PRIBILOVIĆ: To je obaveza resornih ministara koji će Vladu izvještavati o ovoj mjeri. Ideja je da Vlada preko svojih predstavnika u upravnim odborima pokrene ovaj proces.
POBJEDA: Da li je u cilju ostvarivanja Plana optimizacije predviđeno usvajanje novih ili izmjena postojećih zakonskih rješenja?
PRIBILOVIĆ: Od osnivanja Ministarstva javne uprave sve aktivnosti su usmjerene ka stvaranju efikasne uprave, što je jedan od ključnih ciljeva i samog Plana optimizacije, zato su sva nova zakonska rješenja koja smo predložili bila dominantno u tom pravcu. Podsjetiću da je novi zakon o državnim službenicima i namještenicima, kao i novi zakon o lokalnoj samoupravi donio niz rješenja koja će uticati da se Plan optimizacije kvalitetno implementira. Naravno, pomenula bih i novi zakon o upravnom postupku, koji je počeo da se primjenjuje prošle godine i njegovi pozitivni efekti su već vidljivi. U narednom periodu aktivnosti ministarstava biće usmjerene i ka reorganizaciji državne uprave, što je, takođe, jedna od mjera iz Plana optimizacije. Osnov za ove aktivnosti stvaramo u dva ključna zakona koja očekujemo da predložimo, a nadamo se da će biti i donešeni, a to su zakon o državnoj upravi i zakon o elektronskoj upravi. Cilj novih zakonskih rješenja je da se unaprijedi organizacija državne uprave i uskladi sa evropskim standardima, ali i da se smanjuju troškovi javne uprave.
POBJEDA: U izvještaju o funkcionalnoj analizi Ministarstva javne uprave i Uprave za kadrove, koju je pripremio tim Svjetske banke, preporučuje se da se u Crnoj Gori zaposlenost u javnom sektoru smanji na taj način što će se značajno redukovati broj ministarstava i organa javne uprave. Kako komentarišete tu analizu i da li Crna Gora ima previše ministarstava?
PRIBILOVIĆ: Radi se o veoma značajnom dokumentu koji, osim što analizira Ministarstvo javne uprave i Upravu za kadrove, daje preporuke u odnosu na čitavu javnu upravu. Svakako da nam je značajan taj eksterni pogled sa strane, ali se u poslovima reorganizacije javne uprave vodimo i onim što su naša iskustva. U konkretnom slučaju, želim da naglasim da što se tiče broja ministarstava, Svjetska banka je to navela kao primjer, ali ne i preporuku, a sve u okviru predloga da se razmotri horizontalna raspodjela funkcija u okviru javne uprave i eventualno integrisanje postojećih organa, kako bi se smanjio broj zaposlenih spajanjem malih organizacionih jedinica i smanjenjem broja administrativnog osoblja.
POBJEDA: U izvještaju se upozorava i na umnožavanje malih organa, što, kako se kaže, dovodi do značajnog fragmentisanja uprave i neefikasnosti. Vaš komentar na to, odnosno da li treba smanjiti broj postojećih državnih organa i eventualno ih integrisati?
PRIBILOVIĆ: Ova preporuka Svjetske banke je na liniji rješenja koje će predložiti Ministarstvo javne uprave Vladi u predlogu novog zakona o državnoj upravi.
