Abiznis

Zaplijenjene cigarete vrijedne 4,7 miliona

Uprava carina je za pola godine zaplijenila blizu pola miliona eura vrijednosti švercovanih cigareta, a lani 4,4 miliona eura. Najviše krijumčarenja cigareta i drugih akciznih proizvoda registrovano je na najfrekventnijim graničnim prelazima, saopštili su Pobjedi iz Uprave carina.
Zaplijenjene cigarete vrijedne 4,7 miliona
Portal AnalitikaIzvor

Najfrekventniji prelazi su Dobrakovo, Luka Bar, Šćepan Polje, Božaj, Kula, Sukobin, Vraćenovići, Ilino brdo, Debeli brijeg… Podsjetimo, Vlada je zbog pada legalne prodaje cigareta za 35 odsto predložila da se od septembra vrati akciza na duvanske proizvode sa 40 na 30 centi po paklici.

- U prvoj polovini ove godine službenici Uprave carina spriječili su u 104 slučaja šverc i zaplijenili 4.445.550  komada cigareta u vrijednosti od 454.394 eura. U istom periodu je u devet slučajeva zaplijenjeno 444 kilograma rezanog duvana. Izdato je 75 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 18.000 eura i podneseno 14 krivičnih prijava – naveli su iz Uprave carina i podsjetili da su lani zaplijenili 85.909.720 komada cigareta u vrijednosti 4,3 miliona eura, 252,20 kilograma rezanog duvana vrijednog 2.256 eura, izrekli 176 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 35.900 eura i podnijeli osam krivičnih prijava.

U Upravi carina kažu da su krijumčarenje duvanskih i drugih akciznih proizvoda identifikovali kao jedan od značajnih rizika za pojavu sivog tržišta i u tom pravcu fokusirali carinske kontrole.

- Mobilni timovi Odsjeka za suzbijanje krijumčarenja sprovode pojačane kontrole na graničnim prelazima i u unutrašnjosti carinskog područja. Pojačane su kontrole akciznih obveznika i drugih učesnika na tržištu s ciljem jačanja fiskalne discipline. Sprovodimo nadzor nad poslovanjem privrednih subjekata i dajemo doprinos uvođenju fiskalne discipline i poštovanju propisa - navode u Upravi carina.

Stižu, međutim, sve glasnije kritike da država gubi bitku sa švercerima. Poslanik SDP Raško Konjević je u ponedjeljak na skupštinskom odboru za ekonomiju ocijenio da je vraćanje akciza na cigarete kapitulacija države pred sivim tržištem, jer njene institucije nijesu u stanju da se sa njim obračunaju, a istu je konstataciju iznio i poslanik LP Andrija Popović.

U Ministarstvu finansija kažu da se samim smanjenjem akcize ne može suzbiti sivo tržište i da treba da se u borbu uključe svi raspoloživi instrumenti.

- Potreban je sistemski koncept borbe protiv sive ekonomije, a njega nije jednostavno kreirati i još ga je teže sprovesti. Zbog toga je siva ekonomija, u manjem ili većem obimu, prisutna u svim ekonomijama na svijetu. Na primjeru akciza na duvanske proizvode vidjeli smo kako se siva ekonomija, poput vode, razliva u sve pukotine, pa i u one koje nastaju ako se poreska politika posmatra separatno, a ne kao kompozitni element ukupne ekonomske politike, uz efikasnu primjenu mehanizama pravne države - kazali su iz Ministarstva finansija i dodali da je borba protiv ove, sada već hronične pojave, prioritet Vlade.

- Formirana je komisija na čijem je čelu potpredsjednik Vlade, a koja treba da koordinira rad različitih organa kako bi njihovi resursi, organizovano i po jedinstvenom planu, bili u funkciji ograničavanja i neutralisanja sivog poslovanja. No, treba imati u vidu da se ne radi samo o represivnom obračunu sa nezakonitošću, nego i o sistemskom stvaranju prostora za prelazak sive u regularnu ekonomiju - objasnili su iz ministarstva.

predrag-drecun-direktor-frist-banke-0301-2013-dobrilo-malidzan17

Drecun: Represija nije najefikasnija

Ekonomski analitičar Predrag Drecun Pobjedi je kazao da se siva ekonomija ne može suzbiti samo represijom, ako su razlike u cijenama cigareta velike.

- Jedini način da sivo tržište nestane je da razlika u cijeni legalnih i ilegalnih cigareta bude takva da ne motiviše na krijumčarenje - objašnjava Drecun i predlaže da se razmisli o dodatnom smanjenju akciza, konstatujući da je upitno da li treba podsticati potrošnju cigareta sa aspekta zdravlja populacije.

- Postoje elementi sivog tržišta koje sve države tolerišu, jer bi u slučaju eliminacije dara bila veća nego mjera, pošto veliki broj ljudi živi od toga - objašnjava on i podsjeća da 30 odsto svjetskog BDP dolazi sa sivog tržišta.  

Portal Analitika