Lukovac je Vikend novinama kazao da uporedo sa nesumnjivim uspjesima, sve snažnijoj podršci nezavisnoj i suverenoj Crnoj Gori najvećeg broja njenih građana, ima još nedostataka na dvanestogodišnjem putu države od povratka samostalnosti.
“Očekivala se veća posvećenost vlasti i opozicije ka postepenom prevladavanju dubokih podjela u društvu. Čekamo najavljene nove inicijative predsjednika (Mila) Đukanovića u odnosu na taj krupan problem. Potrebno je da se za sve važnije odluke o razvoju i budućnosti Crne Gore otvara dijalog i teži što široj saglasnosti političkih činilaca“, istakao je Lukovac.
On smatra da je potrebno da značajan dio opozicije, konačno i bez ikakve rezerve, prihvati većinsku i slobodno izraženu referendumsku volju građana Crne Gore, da imaju svoju državu i da ona bude dio širih evropskih i evroatlantskih integracija.
„Te da i opozicija, a u prvom redu njen građanski dio, bude posvećena dijalogu i spremna da sarađuje za dobro Crne Gore”, rekao je Lukovac.
Lukovac smatra i da je nedovoljno učinjeno u oblasti vladavine prava, suzbijanju kriminala i korupcije, duboko ukorijenjenog nepotizma, te dominacije partijske pripadnosti za angažovanja u državnim i javnim službama.
On je rekao da ustavno opredjeljenje da se Crna Gora razvija kao socijalna i ekološka država, nije ni blizu ostvarenja, navodeći da je mnogo primjera nebrige i degradacije prostora, čak i u područjima koja su pod nacionalnom ili međunarodnom zaštitom.
„Moglo se postići više u proteklih 12 godina, no zato su veći zadaci i očekivanja da će se greške ispraviti i bolji rezultati postići u dekadi koju smo započeli”, kazao je Lukovac.
Lukovac je ocijenio je da činjenica da je i po ocjenama Evropske unije (EU), Crna Gora najdalje odmakla u pregovorima, kao i u otvaranju poglavlja, govori o tome da je, od 2006. godine do sada dosta postignuto u reformama i ispunjavanju kriterijuma za integracije u EU.
On smatra da to nije dovoljno zbog činjenice da tek predstoji složen proces zatvaranja gotovo svih poglavlja, a neka važna nijesu još ni otvorena.
“Napredak Crne Gore u EU integracijama obuhvata i one reforme koje su bitne za proces evroatlantskih integracija i to je imalo primarnog uticaja na pozitivan odnos članica prema kandidaturi Crne Gore.
Kako je dodao, možda je javno saopšteno suprotstavljanje Rusije tom opredjeljenju i angažovanje da se to spriječi, ubrzalo postupak ratifikacije kod nekih članica.
„Odlučnost naših vlasti da se odupre pritiscima, pa i prijetnjama, da istraje na takvom opredjeljenju koje je, inače, jasno deklarisano i od većine građana podržano još u vrijeme referenduma o nezavisnost bilo je od presudnog značaja za uspjeh ove integracije”, ocijenio je Lukovac.
On je kazao da je sada sve manje onih koji i poslije 12 godina u Crnoj Gori koji negiraju postojanje Crne Gore, i koji bi je rado bi je vratili u okrilje neke zajedničke države sa Srbijom.
“Njih je sve manje i trebaće im, izgleda, više vremena da shvate da je ovo najbolji ishod i za Srbiju i za dobre odnose Crne Gore i Srbije. Oni bi trebalo da teže ulozi pozitivnog činioca gradnje odnosa dvije bliske, susjedne i prijateljske zemlje”, zaključio je Lukovac.
