Riječ kao zakletva
Citat iz knjige ,,Kako smo uspjeli“ u kojoj je 13 najuspješnijih ljudi iz Crne Gore i okruženja govorilo o svom životnom i poslovnom putu (grupa autora, 1991, Zolak&Zolak) skica je za portret Stanislava Ćana Koprivice. Lider, firma koja hoda, veliki vođa, centar moći, fenomen prirode, čovjek koji se voli, kome se vjeruje, ali i od koga se strahuje. Ili, kako je rekla jedna od njegovih službenica: ,,Kad on da čvrstu riječ, to je kao zakletva. U nju se može vjerovati i na nju se može osloniti“.
Koprivica je rođen u Velimlju, u nikšićkoj opštini 1927. godine. Učestvovao je u NOR-u, član SKOJ-a postao je 1944, a na Ekonomskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1954. godine. Ostalo je zapisano da je do osnivanja Monteksa (1980), spoljna trgovina činila samo jedan odsto crnogorskog BDP, a u zlatnim godinama poslovanja firme taj procenat je došao do 11. Iako su počeli od skromne barake u Boksitima, kompanija je došla do hiljadu radnika, vrijednost firme bila je više od 100 miliona dolara, a godišnji promet iznad milijarde.
Uspjesi MONTEKSa
Najčešća asocijacija na njegovo preduzetništvo decenijama je bio Monteks, ,,firma kojoj je poslovanje na svjetskom tržištu modus vivendi, koja se ravnopravno nosi sa Oxidental Petroleumom, Simensom, Micubišijem, sa najjačim multinacionalnim kompanijama“. U Monteksu je bio doživotni počasni predsjednik, u Podgorici je osnovao Monteks banku, a bio je direktor Cineksa, Monteksovog spoljnotrgovinskog preduzeća sa sjedištem u Beču. Osnovao je i sestrinsku firmu Montimpeks u Lihtenštajnu.
Najviše poslova zaključio je sa SSSR, radeći na tom tržištu 27 godina, praveći razgranatu mrežu uticaja, poslovnih partnera, prijatelja. - Monteks je uvijek najslabiji bio na domaćem terenu, u Crnoj Gori. Ulaganje u fabrike i pogone kroz Cmu Goru je više bilo izraz rodoljublja i humanizma, nego stvar biznisa i zdrave ekonomske logike. Godišnji prihod od milijardu dolara ostvaruje se na međunarodnom trzištu, najviše poslovanjem Cineksa, trgovinom izmedu Istoka i Zapada…
Što reći za firmu, odnosno čovjeka koji Kini prodaje 100.000 tona uree iz Sjeverne Koreje za čvrstu valutu, dok te zemlje međusobno trguju kroz kliring, ili Rusima, takođe za čvrstu valutu, bugarsku i rumunsku robu, u vrijeme najtvrđih robnih lista! Ostaće upamćen i po zalaganju da Crna Gora postane bescarinska zona (sedamdesetih godina prošlog vijeka!), revolucionarnom prijedlogu da se izvozi voda, ali i po angažovanju crnogorske građevinske operative u inostranstvu.
Zatim po višemilionskom ulaganju u Obod, otvaranju desetina firmi i predstavništava u mnogim zemljama, sa naglaskom na ogromne uspjehe sa zagrebač- kom ,,Astrom“ u više evropskih metropola.
- Ovaj period je donio najveće uspjehe u mom stvaralaštvu. Omogućio mi je da proširim znanje i poslovne kontakte koji su nam omogućili da firma konačno stekne reputaciju i povjerenje i kod evropskih banaka i značajnih firmi - rekao je Koprivica.
Velika dobročinstva
Njegovi poslovni poduhvati ostali su za pamćenje u crnogorskoj privredi, dok su ga dobročinstva učinila najvećim humanistom u novijoj istoriji naše države. Velikodušno je pomagao muzejima, školama, bolnicama, selima, sportskim klubovima, plaćao gradnju puteva, finansirao snimanje filmova i pozorišnih predstava, štampanje knjiga, pomagao političkima strankama koje su bile crnogorski i antiratno orjentisane...
Suosnivač je nedjeljnika "Monitor“, koji je dugo finansijski pomagao; učestvovao je u finansiranju akcije prenosa posmrtnih ostataka kralja Nikole i porodice iz Italije u Crnu Goru... Poseban segment njegovog angažmana bilo je pomaganje oboljelima i nevoljnicima – djeci i odraslima.
Organizovao je dolaske čuvenog ljekara Fjodorova, poručivao specijalne injekcije za osmogodišnju djevojčicu koja je bila prestala da raste, založio se da paralizovani dječak dobije kolica, angažovao se da slijepi mališan bude operisan, kao i da pacijent sa dijalize dođe do Evropske banke za presađivanje organa u koju Jugoslavija nije bila učlanjena. Ostalo je upamćeno kako je taj temperamentni i osobeni rukovodilac prekinuo važni sastanak u tadašnjem Titogradu kad ga je sekretarica obavijestila da u hodniku čeka bolesni mladić!
- Kada bi svi ljudi htjeli da pomažu u okviru svojih mogućnosti i mogućnosti preduzeća za koje rade, vjerujem da bismo svi bili mnogo srećniji - rekao je jednom. Često je govorio o namjeri da podigne nekoliko zadužbina, a njegove planove ostvario je sin Nikola osnivanjem dobrotvorne Fondacije „Ćano Koprivica“ u januaru 2007. godine. U Nikšiću je, između ostalog, od sredstava zadužbine otvorena moderna zgrada škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje.
Brojni sukobi
Ipak, na njegov doprinos privredi i na dobročinstva nijesu svi gledali pozitivno. U različitim periodima njegovog rada, napori su nekada ,,nagrađivani“ omalovažavanjem, te pokušajima optužbi i diskvalifikacije rada i ličnosti, a kasnije i političkog angažmana u Savezu reformskih snaga Jugoslavije. - Još mi nije jasno i ne mogu sam sebi da objasnim porijeklo i razlog mnogobrojnih sukoba koje sam imao u Crnoj Gori. Logično bi bilo da nebrojeni rezultati Monteksa eliminišu sve prepreke.
Nažalost, one postaju sve veće i došle su posebno do izražaja za vrijeme moga rada u Obodu i predizborne kampanje. Moj prilaz ekonomskom i političkom razvoju Crne Gore je suprotan stavovima i bivše i sadašnje vlade.
Od formiranja Monteksa u Crnoj Gori su se promijenila četiri predsjednika Vlade Crne Gore i šest predsjednika opštine Nikšić. Bilo bi dobro uporediti stvaralaštvo crnogorskih vlada i nikšićkih skupština i djelatnost Monteksa i vidjeti što su oni, a što Monteks doprinijeli Crnoj Gori - komentarisao je Koprivica, naglasivši da je na ličnom nivou sa svima uvijek bio u dobrim odnosima, ali da su, nažalost, na poslovnom nivou razlike dijametralne. I njegovo zalaganje za državnu samostalnost Crne Gore nailazilo je na dosta spoticanja, ali je on vjerovao. Do kraja.
- Nema te sile koja može zaustaviti ostvarenje ove ideje, kad joj vrijeme dođe. Ništa je ne može više uniziti nego ljudi bez ideja i sa ograničenim predstavama i maštom - govorio je Koprivica. Ostalo je zapisano da je Ćano prerano i prekasno čedo crnogorskog biznisa. Ili nije ni jedno ni drugo, nego – na vakat. Za mnoge ideje, lekcije, poslove, prepreke, iskustva, rješenja i odluke. I poruke poput njegove da ,,ljudi griješe kad idu od glave, a treba ići od srca“
Kako je govorio Ćano Koprivica
- Nijesam radio za pare i za istoriju, nego za Crnu Goru.
- Živjeći pored Srbije, isto je kao kad spavaš sa medvjedom. Ma koliko sebe uvjeravao da je on dobar i pažljiv, ti se stalno budiš uplašen, na bilo koji njegov pokret u krevetu.
- Ne trebaju mi stručnjaci da mi govore što ne smijem i ne mogu da radim. Plaćam vas da mi kažete kako da najbolje uradim to što planiram da radim.
- Ponekad sam nestrpljiv sa ljudima koji ne mogu da idu ukorak sa mojim tempom rada, razmišljanja i donošenja odluka.
- ,,Teško je, ali je moguće“ i ,,Moguće je, ali teško“. Zapamtite zauvijek: To su dvije potpuno suprotne stvari: noć i dan. Ja jedino priznajem ovu prvu.
- Ne trebaš da budeš dobar trgovac kada imaš pravi proizvod.
- Nikad nemojte da se ustručavate da ukradete dobru ideju.
- Nemojte da se plašite da napravite grešku, ali nemojte da vam se desi da dva puta ponovite istu grešku.
- Ako se dva partnera u poslu slažu u svemu, očigledno je da je tu jedan od njih suvišan.
- Ako si riješio nešto u životu da promijeniš, prvo počni od sebe.
- Tajna uspješnog biznisa je u tome da ti znaš nešto što niko drugi još ne zna.
- Novac je vjerovatno glupa mjera nečijeg uspjeha, ali nažalost i jedina univerzalna mjera danas u svijetu.
- Možeš biti istovremeno veoma uspješan profesor univerziteta i jako siromašan, ali nikada ne možeš biti istovremeno siromašan i veoma uspješan biznismen.
- Novac je izuzetno težak gospodar, ali zato nema boljeg sluge od njega.
- Nije važno koliko novca praviš, mnogo je važnije da znaš što da radiš sa njim.
- Samo jedna stvar je gora od siromašnog djeteta, a to je siromašan otac.
- Obrazovanje koje dobiješ na ulici, u većini slučajeva je mnogo bolje od onog koje si dobio na Harvardu.
- Nekada je u poslu gram percepcije hiljadu puta teži od tona nagomilanog znanja. - Učite mlade ljude kako da misle, a ne što da misle.
- Rad svugdje pobjeđuje.
- Zapamtite: život nije fer.
- Bićeš slobodan jedino kada se izdigneš iznad straha.
- U životu nema razloga za kajanje.
- Nećete više biti ni dobri, čim prestanete da se borite da budete bolji.
(Sa sajta Fondacije ,,Ćano Koprivica“)
Komentari (30)
neka Đuranović objavu polemiku Ćanovu sa Miškom Perovićem pa će se vidjeti kakav je veliki humanista orije svega a onda biznusmen i vizionar bio Ćano!
http://www.montenegro-canada.com/articles/article/8893941/177961.htm
Šta ostade od canovog monitora ni n od nezavisnog nedeljnika.
Pa dobro, Analitika izgleda smatra da je u redu da me vrijeđa onaj koji je primao platu REDOVNO do drugog u mjesecu, od onoga ko je taj novac zarađivao, dok smo u Montexu više puta platu primali sa zakašnjenjem od skoro mjesec dana.
Ti o kojima pričaš su svi bili po predstavništvima van Yu. I to je tačno u velikoj mjeri što pričaš. Samo nije dobro uopštavati. I mislim da je dosta ove rasprave. Već sam gore naveo što mislim o Ćanu tako da neću ponavljati. To što se ne čitaju komentari nije moj problem. Vjerujem da su mnogi prepoznali ko sam tako da nemam potrebe da objašnjavam moj odnos prema Ćanu. Samo ću reći da CG niti ima, niti vjerujem da će imati više takvih ljudi. Moja intervencija je samo bila zato što pamtim da su nas svi optuživali da pljačkamo cg privredu, a mi smo samo donosili poslove. I to su cg firme birale najunosnije djelove ugovora. To znaju i Prvoborac, i GPCG Nikšić, i Metalac i Svjetlost, i svi drugi. A na CT imam sestru i znaju me skoro svi na Ct. Toliko. Završavam.
Nijesi ti zarađivao ništa, već dobijao značajan dio kolača od onoga što je Ćano stvarao. Pa sam priznaješ da si potpisivao nešto protiv čega si navodno bio - naloge za "Obod". Ti i tebi slični ste "zaboli nož u leđa" i Ćanu i Montexu. Evo po kojem scenariju: Ćano napravi posao, dodijeli da ga vodi recimo Bban Bg. On ga vodi i kada uđe u posao i izbirika se, pođe iz Montexa i sa sobom ponese i taj posao. Tako uradi Boban, tako uradi Janko, tako uradi Marko, ... i onda svi oni debelo zbrinuti, preko Ćanovih leđa i vanrednih sposobnosti, horski u jedan glas kažu - Ćano je uništio Montex sipajući u "Obod". E, ovo vam je tipični Crnogorski sindrom. Umjesto da zaćute i poklone se, kada se pomene Ćano. Ovako, što više piskaraju, sve više se otkrivaju.
Mozda je jedino mogao reci da zaobilazis istinu sa tvojim pogledom iz Bijograda . Lecka vi se zamagli pogled od te krmetine srpske i cvaraka sto krkate .
Eh da danas CG ima 2-3 biznismena kao sto je bio pokojni Cano Koprivica stvari bi se znacajno promijenile na bolje a kamo li da ih ima. Petnaestak
Ne znam zašto neko briše link sa Papovićevom analizom? Pa zar nije potrebno u CG rašćerati mitomaniju? Ima nas koji smo radili u ekonomiji CG kad većina vas nije bila ni u planovima da se rodi! Čiji je to interes da se stvara fama o cg preduzećima? Znate li da su sve fizibiliti studije u CG počinjale "Ima puno nezaposlenih ..." Ne - može se prodati, ostvariti zarada, već ima nezaposlenih. To se završilo tako što su sve fabrike o državnom trošku proizvodile gubitke. Zato nemojte bristati link i zavoditi ovu mladež da smo živjeli u ne znam kakvom blagostanju. http://montenegrina.net/nauka/istorija/crna-gora-u-xx-v/crna-gora-od-1945/ekonomija-rasipnistva-odlike-crnogorske-ekonomije-1945-1989-dragutin-papovic/ Zahvaljujući socijalizmu mi smo imali, umjesto hotela visoke kategorije, radnička odmarališta, primorje bez vodovoda, bez kanalizacije, infrastrukture. Tuševa nije bilo na plaži i WC-a. A imamo more!!!
Mislim da Čanj reprezentuje turizam CG iz tog vremena. Tačno, bilo je niskoplatežnih turista sa zapada, ali su svake godine plaćani penali zbog nestanka vode i ostalih stvari. No to sve postiji zapisano, tako da ove budalaštine koje se pišu o nekadašnjoj CG je lako razbucati. Udari grom, po pet dana nema struje I te priče o platama, imali smo duplo manje plate nego u drugim bg st firmama. Danas je obratno i vi ste nezadovoljni. I to je ok, ali da slavite vremena u kojima ste tri put gore živjeli nego što se živi u Srbiji, e to je bolesno. A bolesno je da niko od nas iz Montexa Bg, a bogami i svi koje sam znao, nije ljetovao u CG, već svi u Hrvatskoj. Ne sigurno što nijesmo voljeli CG. I sjaši, nemoj me samo ti učiti kako je bilo u CG. Takvi kao ti su me oćerali iz CG.
Vi kevina komunisticka beogradska deca ste prezirali tada CG i isli na Hvar i Krk da vi ga krknu . A i moglo vam se posto ste bili "elita" . Prije neku godinu Druga Tite vojni izaslanik i atase prodaje mi camac i pokucstvo da bi prezivio i kupio leba i mleka a nekad mu more do kolena nije bilo .
Tebe je Bobane u Beograd kao i mnoge druge crnogorce oćerao lični interes, kamo sreće da si sa sobom poveo i ove crnogorske posrbice koji kukaju da su ugrožena vrsta u Crnoj Gori, a što se tiče Crnogorske ekonomije i krčme državne imovine to smo viđeli, tako da nas ti iz Beograda nemoj ubjeđivati, mada mislim, ne no sam siguran da ti u Beograd nijesi otišao praznih džepova, već si se kao i mnogi napunio pa se tobože naljutio na svoju državu i narod i zdimio za Beograd. Da si volio Crnu Goru ostao bi u njoj i borio se za dobro svoje države a ne iz Beograda držao predavanje.
Tipično Crnogorski. Danas ode o velikom Ćanu, a ranih devedesetih na njega "drvlje i kamenje". Nijesu ga mogli očima viđet. Tada je prema Ćanu jedino Cetinje iskazalo odnos poštovanja i priznavalo mu zasluženu veličinu biznismena evropskih razmjera. Kada su ga svi iz vlasti pokušavali omalovažiti, tadašnje Cetinjsko rukovodstvo ga, suprotno volji "mladih, lijepih i pametnih", u decembru 1989.godine, imenuje za prinudnog upravnika "Obod"-a.
E fala vam Cetinjani na časti. Prijetili ste mu ubistvom kad je prijavio policiji masovne kradje i djelove po pećinama, optužili nas da smo opljačkali Obod, ... Nemoj nama montexovcima prodavati te priče. Nije džabe pok. Slavko Martinović govorio Ćanu - ne znaš ti Ćano Cetinje, p........ ćeš otići iz njega. Lijepo li je naknadno pametovati. Taj Obod nas je koštao 7.000 kvadrata pored hotela Hajat u Beogradu i još pride toliko.
Cetinjani sad pricaju da su im vabricke masine pokrali Belopoljci i ostali $evernnjaci koji su doljegli a da su oni posteni .
Prvo - ti si nevaspitani umisljeni znalac. Drugo - konacno si se ofirao da si Montexovac. Trece - ti o Cetinju ne znas nista, niti o Canovom ugledu na Cetinju.To sto ga je napadalo pet sest "ljudi" po zadatku samo je Canu povecalo ugled na Cetinju. Cetvrto - ja sam jedan od onih kojemu je Cano okvalifikovao odredneni broj ljudi iz Montexa. Doveo ih u Montex kao anonimuse, naucio ih poslu, oni to zloupotrijebili i kada su se naskubli otisli pod izgovorom da je Cano upropaztio Monteks zbog Oboda. I da znas da je on takve, kao sto si ti prezirao.
Ja sam ga upamtio po mom drugu a njegovom sestricu .Kad god podje kod ujka u Bijograd po nekoliko dana cijelo drustvo je slavilo .
Nesto se ne sjecam da su ga falili 90tih. Firme su mu razgrabili kao i mnoge druge.
Normalno da ga nijesu falili jer nije dozvoljavao da se uništava državna imovina, radio je za dobro i napredak Crne Gore nije pravio sebi bogastvo na račun države. Zato su ovi poslije njega kao vukovi raskubli i uništili sva preduzeća i pokrali državnu imovinu stvarajući sebe bogastvo. Njihova ljubav prema državi je onolika koliko mogu uzeti od nje.
Čovjek od mitologije više ne može da diše u CG. Počev od istorije, ekonomije, čega se god dotakneš samo mitomani! Da hoće neko uraditi studiju po bilansima svih preduzeća tokom perioda 1945 - 1989 bilo bi ljekovito za ove mitomane kojima je sve u prošlosti onako kako bi oni htjeli. Evo jedne studije koja se bavi ulaganjima, a koja najbolje govori da je profit bio posljednja rupa na svirali kad su se gradile fabrike po CG. Pa ko je danas kriv što smo gradili fabrike koje mogu samo da opstanu u zatvoernoj privredi SFRJ, a mnoge ni tada: http://montenegrina.net/nauka/istorija/crna-gora-u-xx-v/crna-gora-od-1945/ekonomija-rasipnistva-odlike-crnogorske-ekonomije-1945-1989-dragutin-papovic/ ?
Sva Crnogorska preduzeća nijesu proizvodila gubitke, mada je bilo i takvih. Kako je mogla proizvesti gubitke drvna industrija i fabrike drveta, kako je mogao proizvesti gubitke KAP, kako je mogla proizvesti gubitke solana, i da ne nabrajam više, kad su imali sirovine za preradu u našoj zemlji. Mogli su proizvesti gubitke samo neracionalnim radom i nesposobnošću onih koji su ih vodili i onih koji su ih kupili i raskomadali, prodavali opremu kojom su platili fabrike a placevi im ostali besplano. Ali kod nas ako se ne obogatiš preko noći ništa ne valja. Sve je bilo dobro za dobre privrednike, za loše nije valjalo ništa.Nama ni turizam jedno vrijeme nije valjao i njega su bili doveli na niske grane. Uzmi za primjer hotel plažu u H. Novom, ruiniran i zatvoren , a mjesto idealno. Da nećeš da kažeš da ni on nije valjao. Nijesmo valjali mi, u tome je problem, u nama, pa tržimo krivca na drugu stranu.
