O tome se, uglavnom, sazna iz medija kada policija, nerijetko u regionalnim akcijama, uspije da razbije lanac krijumčara koji koriste priliku i zarađuju na tuđoj muci, nerijetko ne vodeći računa da li će neko od migranata ili izbjeglica uopšte stići gdje se zaputio.
Krijumčari
Tako je krajem januara sreća pogledala grupu sirijskih izbjeglica i migranata iz Afrike i Azije koji su preko kanala iz Crne Gore sa plaže Jaz u neadekvatnom plovilu pokušali da se domognu italijanske obale. Plovilo se prevrnulo 29. januara na 15 milja od crnogorske obale, a nevoljnike je iz mora spasila italijanska ribarica ,,Erika“ i dovezla ih u zeleničku luku. Zbog organizovanja krijumčarenja tada je pritvoren Viktor Neziraj iz Peći, nastanjen u Budvi.
Prije desetak dana Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv turskog državljanina privremeno nastanjenog u Ulcinju Mevluda Ozireka i još šest osoba, koje su bile dio regionalnog lanca prebacivanja turskih migranata u BiH, a odatle ka zemljama EU. Sumnja se da je u devet navrata tim kanalom prebačeno 28 migranata preko crnogorske teritorije. Migrantima je bio cilj da na svom putu do krajnje destinacije dopru što dalje, kako bi izbjegli obavezu zahtjeva za dobijanje statusa azilanta.
Azilanti
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, od početka 2015. godine nešto više od 3.300 lica je zatražilo azil u našoj zemlji. Vrlo mali broj njih se zadržava jer im je Crna Gora usputna stanica.
- Tokom 2015. godine azil je tražilo 1.611 lica, u 2016. godini 335, dok je prošle godine azil tražilo 849 osoba. Od početka godine broj je porastao i do sada ih je 600 tražilo azil – saopštio je Pobjedi direktor Uprave za zbrinjavanje izbjeglica Željko Šofranac.
On precizira da je od više od 11.000 lica koja su zatražila azil u Crnoj Gori od januara 2007. godine, kada je uspostavljen sistem azila u našoj zemlji, 58 dobilo status izbjeglica ili dodatnu zaštitu. Od toga broja 27 je i dalje živjelo u Crnoj Gori prema podacima od 1. januara.
Šofranac je pojasnio da su novim zakonskim rješenjima izmijenjene ingerencije i nadležnosti u ovoj oblasti.
- Do 1. januara MUP je bio nadležan za vođenje postupka za utvrđivanje statusa izbjeglice, dok je Ministarstvo rada i socijalnog staranja, preko Uprave za zbrinjavanje izbjeglica, koordiniralo poslove smještaja i pomoći licima koja su zatražila azil u Crnoj Gori. Od 1. januara i početka primjene novog zakona o azilu (Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca), MUP je preuzeo nadležnost i nad smještajem onih koji traže azil, dok je u nadležnosti Ministarstva rada i socijalnog staranja, da preko tako i međunarodnim pravom, i imaju posebne odgovornosti prema svakome ko zatraži azil kako unutar svojih granica, tako i na samoj granici – kazao je Šofranac.
Uprave za zbrinjavanje izbjeglica, razvije i koordinira programe integracije lica koja dobiju status izbjeglice ili dodatnu zaštitu u Crnoj Gori – kazao je Šofranac.
(Opširnije u današnjoj Pobjedi)
