To je Pobjedi rečeno iz Instituta za javno zdravlje odakle su pojasnili da se savjetovališta, osim u ovoj ustanovi, nalaze u domovima zdravlja u Baru, Kotoru, Herceg Novom, Nikšiću, Bijelom Polju i Pljevljima.
Njihova statistika pokazuje da broj građana koji se dobrovoljno testira na HIV nije zadovoljavajući, zbog čega ocjenjuju da je svijest društva u tom smislu slabo razvijena. Nadležnima, prema riječima dr specijaliste socijalne medicine Aleksandre Marjanović iz Savjetovališta HIV/AIDS u sklopu Instituta za javno zdravlje, predstoji još dosta posla kako bi poboljšali to stanje. Loše je, smatra ona, što građani izbjegavaju ovu vrstu testiranja, između ostalog zbog straha od reakcije okoline ukoliko budu HIV pozitivni.
- Imamo tu nesreću da je ovo mala sredina u kojoj je mnogo jači taj tradicionalni uticaj ,,šta će mi ko reći“ od riječi stručnjaka. Do građana treba da dođu informacije stručnjaka koje su potkrijepljene naučnim dokazima. Ako je neko imao rizične seksualne odnose, treba da pođe da se testira bez grča i straha. Može da bude pozitivan na HIV, ali treba da zna to nije smak svijeta jer je bolje što ranije otkriti ovu infekciju, zato što se onda ona može jako dobro držati pod kontrolom. Nema, takođe, potrebe da se izgovara ona rečenica ,,koliko ću dugo da živim“, jer je davno zakopana u prošlost. Danas se govori o novom konceptu starenja sa HIV om – rekla je ona.
SVIJEST
Kako dodaje, posljedice kasnog otkrivanja infekcije po pojedinca su alarmantne, u smislu što povećavaju mortalitet i morbiditet. Osim toga, pojašnjava ona, izbjegavanjem testiranja na HIV se stvara mogućnost povećanog prenosa ove infekcije na neinficirane osobe.
Infekciju, navodi ona, ne dobijaju samo posebne grupe ljudi, već može svako da bude izložen ovom virusu ukoliko nema odgovoran odnos prema svom zdravlju i ponašanju.
(Opširnije u današnjoj Pobjedi)
