U cilju promocije domaćih proizvoda i boljeg plasmana kroz trgovinsku i turističku ponudu, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Glavni grad Podgorica i Montenegro biznis alijansa, a uz podršku Ministarstva ekonomije i Ministarstva održivog razvoja i turizma, organizovali su danas u Podgorici Sajam poljoprivrede.
Na otvaranju Sajma, prisutne izlagače i posjetioce, ispred Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja pozdravio je Vukota Stanišić ističući da je na ovoj manifestaciji predstavljen samo mali dio onoga što crnogorski vrijedni domaćini, proizvođači i prerađivači mogu da ponude tržištu.
“Raznovrsnost i bogatstvo ponude i van sezone, na današnjem Sajmu, još jednom potvrđuju da crnogorska poljoprivreda predstavlja šansu za uspješan agrobiznis, i da je izvor ponude kvalitetnih i svježih, domaćih proizvoda za potrošače u Crnoj Gori, nas koji ovdje živimo ali i turiste koji iz godine u godinu u sve većem broju posjećuju našu zemlju”, kazao je Stanišić.
On je rekao da su iskoraci na planu povećanja obima proizvodnje, unapređenja kvaliteta domaćih proizvoda, uvođenja neophodnih standarda, novih tehnologija u proizvodnji, brendiranja, širenja asortimana, napravljeni su zajedničkim naporima vrijednih poljoprivrednika, preduzetnika i Vlade Crne Gore koja u kontinuitetu kreira brojne programe podrške. Stanišić je kazao da se nastavlja još snažnija podrška proizvođačima na unapređenju konukuretnosti, ali i na njihovom boljem povezivanju sa turističkim i trgovinskim sektorom, što je, kako je istakao, i cilj današnje manifestacije.
“Ministarstvo poljoprivrede za tekuću godinu obezbijedilo je agrobudžet veći 26% nego prethodne godine. 40 miliona eura stoji na raspolaganju poljoprivrednicima kroz brojne mjere podrške kojih je iz godine u godinu više, gdje smo posebnu pažnju posvetili povećanju obuhvata poljoprivrednih gazdinstava, mladim poljoprivrednicima i stvaranju boljih uslova za život u ruralnim područjima. Tu su i sve izdašniji EU fondovi iz kojih smo kroz IPARD i druge programe obezbijedili značajna sredstva za grant podršku kako za primarnu proizvodnju tako i za preradu“, kazao je Stanišić.
Ohrabrujuću poruku, kako je kazao, šalju i iz sektora trgovine, gdje je šest vodećih lanaca prihvatilo ruku saradnje što doživljavamo kao jasnu poruku partnerstva sa poljopivrednicima. „Ta poruka treba da doprinese boljem plasmanu poljoprivrednih proizvoda što je naš prioritet.
U tom pravcu Vlada je u saradnji sa privrednicima i trgovačim lancima pokrenula aktivnosti na realizaciji Programa Kupujmo domaće. U najvećim trgovačkim lancima domaći proizvodi su sada vidljiviji i dostupniji potrošačima. U narednom periodu, očekivanje je da će slično partnerstvo iskazati i predstavnici turističke privrede, koja može povećati atraktivnost i prepoznatljivost svoje ponude kroz veću uključenost domaćih, organskih, autohtonih proizvoda i gastronomskih specijaliteta. Svi zajedno udružićemo snage kako bi podigli i svijest naših potrošača o kvalitetu domaćih proizvoda i značaju potrošnje domaćih proizvoda“, naveo je Stanišić.
„Bitno je da svi mi shvatimo da izborom domaćeg proizvoda doprinosimo razvoju domaće ekonomije, otvaranju novih radnih mjesta, čime u konačnom doprinosimo podizanju standarda života svih nas i razvoju cijelog društva. Stoga, da bi ostvarili cilj – bolji plasman domaćih proizvoda, svi sektori moraju napraviti nove iskorake, a svi zajedno moramo doprinijeti ostvarenju tog cilja”, kazao je Stanišić.
U okviru Sajma održan je i okrugli sto na temu: “Mogućnost razvoja poljoprivrede kroz saradnju sa turističkim i trgovinskim sektorom”, na kome su predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstva ekonomije, Ministarstva održivog razvoja i turizma, kao i Glavnog grada i MBA, razgovarali sa proizvođačima i privrednicima o mogućnostima za bolje povezivanej poljoprivrede sa turizmom i trgovinom.
Domaće stanovništvo i turisti imaju mogućnost da isprobaju širok spektar proizvoda, od brdskog i planinskog meda, domaćeg sira, suvog sira, preko surutke, mlijeka, rakije, sokova, pa do voća, povrća, mesnih proizvoda...
Na sajmu je takođe izloženo ukrasno cvijeće u saksijama, te aromatično i ljekovito bilje, kao i ručno pravljeno posuđe od drveta. Cijene proizvoda su manje više iste kao i pri svakodnevnoj kupovini, te se kravlji sir kreće oko 4 eura za punomasni, dok je onaj sa manje masnoće niži za euro.
Suvi sir je oko 10 eura, dok je mlijeko po 90 centi sa 3,2 odsto masnoće. Sokovi od šipka se mogu naći od 6 eura pa na više, suve smokve po dva eura, ljekovite biljke dva eura po pakovanju, rakija 10 eura, te drveni proizvodi od 5 do 15 eura.
Na Sajmu poljoprivrede svoje mjesto su našli članovi klastera Probaj domaće.
''Priča o klasterima je danas itekako popularna u Crnoj Gori, pošto je klastersko udruživanje jedna nova, prepoznatljiva forma kako za domaće tako i za strane fondove i sve relevantne institucije pozivaju proizvođače da se udruže u klastere. Moja malenkost nije proizvođač, već sam menadžer i osnivač klastera i to je princip po kojem smo mi htjeli da naš klaster organizujemo. Na taj način dajemo mogućnost proizvođačima kao dobrim domaćinima, proizvođačima proizvoda sa prostora Crne Gore da se bave svojom primarnom djelatnošću a da ja i moj tim kao menadžeri klastera organizujemo ovakve ili slične manifestacije na kojima se vrši prezentacija, promocija i prodaja najkvalitetnijih proizvoda naših proizvođača. Na taj način njima stavljamo prostor da rade, da se bave svojom primarnom djelatnošću a mi kroz klaster čije ime dovoljno govori - Probaj domaće - smo tu da afirmišemo njih i njihove proizvode kako kod domaćeg stanovništva tako i kod turista koji posjećuju Crnu Goru, ali i po zemljama regiona gdje smo već imali tri nastupa'', kazao je Velimir Đoković menadžer klastera Prodaj domaće.
On dodaje da će se ovakve manifestacije ponavljati i to širom Crne Gore.
''Naš klaster će vrlo brzo kroz liniju podrške, koja se raspisuju kod međunarodnih i domaćih fondova, pokrenuti priču. Kako smo već u pred sezoni da napravimo jedan cio karavan sa više gradova gdje bi se dobro najavili i ispromovisali. To ne bi bilo konstantno i na jednom mjestu kao što je nekada bilo na ovom trgu jednom nedjeljno, već bi pokušali da na taj način obradimo sezonu, mobilno u više gradova u više termina a možda kasnije sa jeseni sa tim statičnim izlaganjem. Ovo su jako korisne manifestacije jer građani mogu da kupe prave domaće proizvode, ali još bitnije da dobiju informacije, ko su ti proizvođači, koji je način spravljanja proizvoda, koja je receptura , koje su količine da li ograničene ili ne i sa kojih prostora jer naš klaster okuplja proizvođače sa svih regija Crne Gore'', zaključio je Đoković.
