Sedam generacija maturanata i tri generacije maturantkinja završilo je školovanje u Medresi, od osnivanja, ukupno 280 učenika. Nastavu trenutno pohađa 260 srednjoškolaca.
"Vjerskih predmeta ima oko 25%, ali ono što je srž, okosnica cijele škole to su službeni jezik, engleski jezik kao prvi strani jezik i matematika. Ostali predmeti su raspoređeni kao u ostalim školama", kaže Fuad Čekić, direktor Medrese.
Cetinjska Bogoslovija osnovana 1863. godine inicijativom knjaza Nikole, kao prva srednja škola u Crnoj Gori, bila je sastavni dio obrazovnog sistema Knjaževine, Kraljevine Crne Gore i Kraljevine Jugoslavije. Ukinuta je 1945, a njen rad je obnovljen 1992. Do danas nije dio zvaničnog obrazovnog sistema.
Rektor Bogoslovije Gojko Perović kaže da država treba da ih prepozna kao vjersku školu.
"A šta to znači? To znači da je država svjesna da na njenoj teritoriji radi jedna vjerska škola čiji u profesori građani Crne Gore, čiji su učenici građani Crne Gore, koji ovom društvu žele dobro i koji kao svršeni bogoslovi mogu da budu sjutra profesori vjeronauke, sveštenici, radnici koji se bave humanitarnim poslom, radnici koji se mole bogu i koji žele dobro među ljudima. Takva škola je rasadnik dobronamjernih ljudi i ljudi obučenih i spremnih da to dobro šire", objašnjava Perović.
Zato su se obratili ministru prosvjete Damiru Šehoviću, inicirajući sastanak povodom registracije bogoslovske škole pred institucijama Crne Gore. Rektor Bogoslovije kaže da odgovor još nijesu dobili, ali da su informisani da je procedura u toku.
Ministarstvo prosvjete nije ni RTCG odgovorilo na pitanje šta je odlučeno u tom slučaju. Umjesto toga, napisali su da ustanove koje žele da se zovu školama moraju uskladiti programe sa zakonom.
Pitanje je šta su učenici dobili ulaskom Medrese u javni obrazovni sistem, a u kakvoj su situaciji đaci Bogoslovije koji još ne uče po javno važećem obrazovnom programu?
"Ono zašto smo mi bili zainteresovani za ovaj proces jeste da imamo standardizaciju znanja, što znači da naši učenici rade po planu i programu rada ostalih javnih obrazovnih ustanova, kako bi mogli kasnije da nastave svoj put ka visokom obrazovanju. To je prije svega bilo važno za naše učenike, zato što samo 1% ili manje učenika nastavlja vjerske znanosti", kaže Fuad Čekić, direktor Medrese.
Rektor Bogoslovije Gojko Perović objašnjava da žele da diploma te škole bude relevantna pred svim visokim školama i fakultetima u zemlji, što sad nije slučaj.
Na pitanje da li to znači da učenici nakon završetka te škole nijesu mogli da upiši fakultet u Crnoj Gori odgovara:
"Zvanično nijesu mogli da upišu. A nezvanično? Nezvanično je bila situacija kako je ko tumačio od fakulteta do fakulteta. Mogli bi čak da kažemo da je to bila dobra stvar, ali u generalnom tako to ne ide u uređenim društvima.", kazao je Perović.
Medresa je ulaskom u javni obrazovni sistem morala da napraviti manje izmjene koje su se odnosile na usklađivanje normi časova koje je propisalo Ministarstvo prosvjete. Na to su spremni i u Bogosloviji, jer žele da unaprijede svoj sistem i približe ga svjetskim standardima.
Ulaskom u obrazovni sistem Bogoslovija bi dobijala i određenu novčanu pomoć od države, kao što to dobija i Medresa. Prema riječima Fuada Čekića, Vlada je ove godine opredijelila pola miliona eura za finansiranje Medrese, što je za njih znatna pomoć.
Katolička zajednica okupljena u kotorskoj Biskupiji i barskoj Nadbiskupiji svoje svještenike školuje van Crne Gore.
