Prema posljednjem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za zapadni Balkan, pod nazivom “Ranjivost usporava rast”, rast BDP-a u regiji se smanjio sa 3,1 procenat u 2016., na procijenjenih 2,4 procenta u 2017., nakon oštre zime i manjih investicija. Prognozira se da će se rast oporaviti na 3,2 procenta u 2018. i 3,5 procenata u 2019.
“Trend kojeg zapažamo u regiji je pozitivan,” kaže Linda Van Gelder, regionalna direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan, “sve više ljudi nalazi posao i plate polagano rastu. Međutim, rast je osjetljiv na domaće i vanjske šokove, što potvrđuje usporavanje rasta u 2107. Jači rast, kojeg prognoziramo za naredne godine, će zavisiti od donošenja odgovarajućeg seta politika i propisa za smanjenje osjetljivosti na šokove i podržavanje rasta.”
Naročito hladna zima je dovela do većeg uvoza energije, za velike infrastrukturne projekte je trebalo više opreme iz inostranstva, a i uvezeno je više robe zbog veće potrošnje – što je rezultiralo određenom revizijom na niže procjene rasta za 2017. u odnosu na prethodnu prognozu, sa 2,6 procenata na 2,4 procenta. Rast BDP-a između 3 i 4,4 procenta u Albaniji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu i Crnoj Gori je potkopan neostvarivanjem rasta u BJR Makedoniji i rastom od samo 1,9 procenata u Srbiji – najvećoj ekonomiji u regiji.
Sveukupan izgled je pozitivan, kako se rast u Srbiji i Makedoniji oporavlja od sadašnjih šokova, Bosna i Hercegovina i Kosovo povećavaju investicije, dok se rast u Albaniji i Crnoj Gori smanjuje zbog završetka velikih investicionih projekata, a u Crnoj Gori se nastavlja toliko potrebna fiskalna konsolidacija.
Zaposlenost – naročito u veleprodaji i maloprodaji – raste u regiji, uz povećanje broja radnih mjesta u svih šest zemalja u 2017. Prosječna stopa zaposlenosti na zapadnom Balkanu se kontinuirano povećava, dostižući 42,6 procenta u septembru 2017.
Nezaposlenost je u regiji bila 5,6 procenta niža u odnosu na prethodnu godinu, a nezaposlenost mladih je smanjena sa 37,5 procenta u 2016. na 31,5 procenata u 2017.
Međutim, prema izvještaju, dinamika otvaranja radnih mjesta se usporava, uz smanjenje stope rasta zaposlenosti na godišnjem nivou sa 5,4, procenta u 2016. na 3,2 procenta u septembru 2017.
Za povećanje otvaranja radnih mjesta i poticanje održivog rasta u srednjoročnom periodu, izvještaj navodi potrebu za odlučnim strukturalnim reformama.
Šokovi uzrokovani vremenskim uslovima, kao što su oštre zime ili neočekivane prirodne nepogode, kao i osjetljivosti specifične za pojedinu zemlju, kao što je politička neizvjesnost, i dalje predstavljaju prijetnju rastu u regiji. Zemlje se mogu boriti protiv tih osjetljivosti provođenjem reformi za razvoj privatnog sektora i smanjenje barijera za učestvovanje radne snage.
Politike koje jačaju i fizički i ljudski kapital, povećavaju zaposlenost i dovode do unaprjeđenja tržišnih institucija mogu istovremeno povećati potencijal zemalja u regiji za rast i smanjiti nejednakosti.
