- Najveća oštećenja odnose se na obalne zidove i obalne utvrde i strukturu pješčanih plaža. Na lučkoj i pomorskoj infrastrukturi nijesu registrovana veća oštećenja. Do sada registrovana oštećenja su nastala uglavnom na otvorenoj obali, a u Bokokotorskom zalivu najvećim dijelom u Igalu i Toploj – navode iz JPMD.
Na pitanje koliko će vremena i novca, prema procjenama, biti potrebno da se stanje sanira i na koji način će se, na naročito kritičnim lokacijama, nadomjestiti pijesak koji je more „uzelo“, iz JPMD ističu da će otklanjanje štete biti realizovano na tri nivoa.
INGERENCIJE
- Prvi nivo su štete na obalnoj infrastrukturi koje će obaviti Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, a odnose se na sanacije ponti, zaštitnih zidova, ograda, šetališta, pristaništa i ostale obalne infrastrukture.
Drugi dio šteta nastalih na privremenim objektima preuzimaju zakupci morskog dobra čija je to ugovorna obaveza. Važno je istaći da zakupci objekata u zoni morskog dobra, koji na tim lokacijama obavljaju komercijalnu djelatnost, imaju obavezu da svoje objekte osiguraju kod licenciranih osiguravajućih društava.
Treći dio šteta odnosi se na komunalni red i čistoću u zoni morskog dobra, odnosno održavanje i sanaciju rasvjete, zelenila, parkovskog mobilijara i bujičnih tokova za koje su zadužene lokalne samouprave iz sredstava koja prihoduju od Javnog prduzeća, a ona iznose 50 odsto ukupnih prihoda od zakupa morskog dobra (oko 3,5 miliona eura godišnje) – kažu iz Morskog dobra. Posljedice nevremena ne utiču na tendere za ustupanje kupališta.
Opširnije u Pobjedi
