ZATVOR I USLOVNA
Kako je za Pobjedu kazala savjetnica za odnose s javnošću Osnovnog suda Anja Krkeljić, za prethodne tri godine formirano je 147 predmeta zbog krivičnog djela nasilja u porodici. U čak 62 slučaja izrečene su zatvorske kazne i 58 uslovnih osuda.
Najviše predmeta zabilježeno je lani - 60 od čega je devet neriješenih predmeta. Izrečeno je 48 osuđujućih presuda, od kojih 29 kazni zatvora, u tri slučaja dosuđen je rad u javnom interesu, dok je izrečena jedna novčana i 15 uslovnih presuda.
U dva predmeta donijeta je oslobađajuća presu da, u jednom sudska opomena, a jedan predmet je delegiran drugom sudu. Izrečena je po jedna mjera obaveznog psihijatrijskog i liječenja od alkoholizma.
Krkeljić navodi da je u 2016. godini formirano 46 predmeta, od čega je bilo 44 osuđujuće presude.
- Kazna zatvora presuđena je u 22 predmeta, rada u javnom interesu dva, novčana u takođe dva, dok je izrečeno 18 uslovnih osuda. Drugom sudu delegirana su dva predmeta, dok je mjerom liječenja od alkoholizma i obaveznog psihijatrijskog liječenja presuđeno u po tri predmeta - kazala je Krkeljić.
Ona navodi da je u 2015. godini, prema statistici suda, formiran 41 predmet, od kojih jedan čeka presudu. U 37 slučajeva izrečene su osuđujuće presude, od kojih kazna zatvora u 11 predmeta, novčana u jednom, dok je uslovno osuđeno 25 nasilnika. Te godine odbijene su dvije presude, dok je za četiri osobe presuđeno obavezno psihijatrijsko liječenje.
ZAKONI
Advokat Damir Lekić napominje da u našem pravu postoje dva zakona koji regulišu ovu oblast, ali nije jasno razgraničeno kada nasilnici čine prekršaj, a kada krivično djelo.
Prema njegovim riječima, Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici, sankcionišu se počinioci prekršaja, dok je Krivičnim zakonikom Crne Gore u odredbi člana 220 propisano krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, kojem podliježu počinioci krivičnih djela.
- Jednim zakonom propisane su kazne za prekršaje, što je blaži oblik, a drugim kazne za krivična djela, ali propisi nijesu dovoljno jasni i određeni da bi se precizno i sa sigurnošću moglo ocijeniti da li je učinjeno krivično djelo ili prekršaj. Zato nekada faktički počinioci krivičnih djela pred sudom formalno odgovaraju za prekršaj, koji je lakši oblik tog nedozvoljenog ponašanja i obratno – upozorava Lekić
(Opširnije u današnjoj Pobjedi)
