Ona je pojasnila da se tradicionalne bajke transformišu kako bi se prilagodile sadašnjosti i iz njih dobila pouka o jednakim pravima u društvu.
„Kada pogledamo bajke braće Grim i kako su one izgledale u prvim verzijama i evoluirale do današnjih modernih formi kroz interpretacije Diznija i Holivuda, kako bi se prilagodile modernim načinima čitanja, zašto ne bi i mi tradicionalne bajke, koje su svojstvene ovom prostoru, pročitali na drugačiji način“, ocijenila je Vujović.
Ona je pojasnila da se u bajkama može primijetiti korijen rodnih uloga, koje, kako je navela, dovode do toga da su žene još uvijek najviše opterećene neravnopravnošću među polovima.
„Crna Gora jeste patrijarhalno društvo. Prezentovali smo u susret Osmom martu jednu, ne baš svijetlu, statistiku, da tek u deset odsto domaćinstava u Crnoj Gori muškarac i žena dijele obaveze u domaćinstvu. U svim bajkama se predstavlja taj pasivni položaj žena, da su one te koje čekaju da budu spašene. Uvijek su lijepe, mirne, spavaju i čekaju princa“, ocijenila je Vujović.
Prema njenim riječima, alternativno čitanje bajki kao što su Mala sirena, Baš-čelik, Tri praseta, Uspavana ljepotica, Ružno pače i drugih, ne podrazumijeva samo pitanje muško-ženskih odnosa, već i drugih različitosti, a posebno, kako je istakla, kvir kulture.
„Ovo je prvi put da na ovim prostorima princ može da se zaljubi u princa, i da princeza može da ima svoju princezu. Baš-čelik je jedna tradicionalna bajka koja je izrazito patrijarhalna i žene su pomenute kao muški trofej. Biće zanimljivo vidjeti kako će ta bajka doživjeti svoju tranformaciju. Mala sirena u sebi ima elemente žene sa svojim stavom, kao i tijela koje prolazi kroz transformaciju, te će biti čitana i kroz trans prizmu“, objasnila je Vujović.
Ona je kazala da svi roditelji imaju pravo da iščitavaju bajke na način koji najviše odgovara njihovim vrijednostima, kao i da ih, kako je istakla, prilagode ukoliko smatraju da su prenasilne u izvornom obliku.
„Mnogi imaju problem da pročitaju da je zla vještica htjela da pojede Ivicu i Maricu, koji su samo htjeli da malo čupnu slatkiše sa kućice, a da su je oni zatim spalili, kako bi se spasili. Isto tako nama smeta da se bajka čita na način da je žena ona koja ćuti, trpi i nema svoj stav, kao i da LGBT osoba nema svoja prava“, poručila je Vujović.
Ona je kazala da će projekat biti završen do jula, a Zbornik deset bajki će biti predstavljen krajem marta u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Makedoniji.
Projekat “Bajke su za svakoga” realizuju NVO Juventas iz Crne Gore, Fondacija CURE iz Bosne i Hercegovine, Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje iz Hrvatske, LGBTI Centar za podršku iz Makedonije i Alternativni centar za djevojke iz Srbije.
