Društvo

"Bajke su za svakoga" kroz feminističku prizmu

U okviru projekta “Bajke su za svakoga” deset tradicionalnih narodnih bajki dobiće alternativne forme i u njima će biti učitani novi kodovi, promijenjene tradicionalne uloge, a pojaviće se kvir kultura i druge razičitosti. To je saopšteno tokom treninga u Budvi, koji je organizovan u okviru projekta “Bajke su za svakoga”, a koji realizuju nevladina organizacija (NVO) Juventas iz Crne Gore, Fondacija CURE iz Bosne i Hercegovine, Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje iz Hrvatske, LGBTI Centar za podršku iz Makedonije i Alternativni centar za djevojke iz Srbije.
"Bajke su za svakoga" kroz feminističku prizmu
Portal AnalitikaIzvor

Projekt koordinatorka Fondacije Cure iz Bosne i Hercegovine Marija Vuletić pojasnila je da projekat „Bajke su za svakoga“ ima za cilj da se stare bajke oblikuju kroz feminističku prizmu.

„Bilo nam je važno da pričamo sa ljudima šta su to bajke i kakve lekcije učimo iz njih. Onda smo odlučili da napišemo projekat kroz Erasmus plus poziv i da uključimo pet država iz regiona, a to su Hrvatska, Srbija, Makedonija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora“, navela je Vuletić.

Ona je istakla da su radionice, u okviru projekta, organizovane u Sarajevu i Budvi, navodeći da će finalni proizvod biti Zbirka novih alternativnih feminističkih bajki.

„Onda će, učesnici da kroz putujući karavan, u gradovima ovih država, predstave taj Zbornik i da malo porazgovaraju o tome kako su nastajale bajke i zašto je važno da te bajke dobiju malo drugačiji oblik, od onoga koji su imale do sada“, kazala je Vuletić.

Prema njenim riječima, djeca iz bajki uče hetero-patrijarhalne rodne uloge odnosno, kako je pojasnila, uče kako bi trebalo žene i muškarci da izgledaju i da se ponašaju.

„U suštini to baš nije onako kako je realno stanje stvari. Ne žele svi muškarci da budu heroji, ne žele sve djevojke i žene da budu princeze. Hoćemo da probamo da napravimo Zbornik u kojem će, možda, te tradicionalne uloge biti promijenjene, gdje će se pojaviti kvir kultura, različitosti, ljudi koji su drugačiji“, objasnila je Vuletić.

Direktorica programa za izgradnju kapaciteta organizacija civilnog društva, institucija i medija u nevladinoj organizaciji Juventas Jelena Čolaković kazala je da stvarnost treba da bude poštujuća za sve različitosti i da je važno razgovarati o osobama sa invaliditetom, o onima koji su drugačije seksualne orjentacije i rodnog identiteta, boje kože, nacionalnosti, vjeroispovijesti.

“Mislimo da ćemo, kroz bajke, postići taj efekat, da se međusobno više poštujemo i da djecu, a i starije učimo nekim lijepim vrijednostima, koje upravo bajke propagiraju. To su ljubav, poštovanje i razumijevanje drugoga i drugačijega. I u ovim bajkama će ljubav i pravda uvijek da pobijede, samo što će bajka da bude malo drugačije strukturirana”, objasnila je Čolaković.

U bajkama će, kako je navela, biti elemenata kojih trenutno nema.

“A ono što je jako zanimljivo jeste što ćemo „Snežanu i sedam patuljaka“, “Tri praseta“, „Nemušti jezik“, „Uspavanu ljepoticu“, „Malu sirenu vidjeti“ vidjeti u malo drugačijem ruhu”, istakla je Čolaković.

Ona je rekla da je 25 učesnika iz pet država imalo priliku da tokom šestodnevnog treninga u Budvi, uči o tome kakva je struktura bajke i na koji način se, kako je kazala, može ispoštovati jezik koji bajka ima i učiniti razumljivim svim kategorijama društva.

Čolaković je istakla da će bajke biti završene do kraja mjeseca, “a onda tokom maja, juna, jula, imaćemo priliku da, kroz karavan vidimo i kako publika reaguje na bajke”.

Dramaturg Vesko Raičević rekao je da je ideja da se u tradicionalne narodne bajke koje su, kako je pojasnio, u strogom patrijarhalnom svijetu, učitaju novi kodovi.

“Da vidimo da li te bajke mogu biti zaista za svakoga ili samo za određenu grupu ljudi. Čitajući ih vidimo njihov odnos prema manjinama, ženama, prema nekim drugim slojevima društva, prema kojima je ulgavnom taj odnos negativan, tj, izvire iz patrijarhalne tradicije”, objasnio je Raičević.

Države učesnice projekta će od deset bajki napraviti nove forme, a Crna Gora će, kako je rekao, raditi na bajkama „Baščelik“ i „Mala sirena“.

“Baščelik je tipična bajka sa jakim patrijarhalnim kodom. Ta bajka će da bude ispričana iz perspektive jednog od ženskih likova i biće zanimljivo da vidimo šta će ta perespektiva novo donijeti toj priči. Druga priča je o Maloj sireni. To je priča koja već u svom kodu ima jednu liniju trans odnosa, i može da se ispriča na drugi, savremeniji način”, smatra Raičević.

On je kazao da će biti zanimljivo vidjeti kako će se drugačije čitati nešto što je dato kao nepromjenjivo jer je dio tradicije.

“Naravno tradicija treba da se razvija i da se mijenja, naročito neki odnosi koji su prevaziđeni i koji prosto moraju u savremenim društvima da budu promijenjeni. Neki ljudi će na to sigurno reagovati negativno, jer su to kao stvari koje se ne smiju dirati, ali vjerujem da će to biti nove priče bazirane na temeljima starih i da će samim tim čitaocima biti zanimljivo da ih pročitaju”, naveo je Raičević.

Portal Analitika