Kada je riječ o biljnoj proizvodnji to se posebno odnosi na objekte u kojima se proizvodnja odvija u zaštićenom prostoru, kao što su plastenici, ali i zasade voća. Preventivne aktivnosti kod plasteničke proizvodnje usmjerene su na očuvanje konstrukcije i folije, ali i sprječavanje izmrzavanja povrća koje se u ovom periodu proizvodi. Kada je riječ o voćnim zasadima, voćke se sada nalaze u fazi zimskog mirovanja što ih čini otpornijim na niske temperature, ali ne i na teret koji može prouzrokovati sniježni pokrivač na njima. Stoga se savjetuje pravovremeno fizičko otresanje snijega sa grana.
Preporuka stočarima je da obezbijede životinjama minimalne uslove za život i proizvodnju, u uslovima izrazito niskih temperatura.
Kako bi se to obezbijedilo, potrebno je na vrijeme provjeriti kvalitet objekta u kome se drži stoka, posebno krovne konstrukcije. Ukoliko je potrebno ojačati krov, kako ne bi došlo do urušavanja pod sniježnim pokrivačem. Potrebno je obezbijediti sve otvore na objektu, kako bi se u unutrašnjosti održavala potrebna temperatura. Stvaranje uslova da se unutar objekta održava adekvatna temperatura, uz redovno provjetravanje, posebno je važno na farmama sa podmlatkom koji je osjetljiv na niske temperature. Takođe, u uslovima niskih temperatura, važno je pojačati ishranu proizvodnih životinja i obezbijediti njihovo kvalitetno i kontinuirano napajanje čistom vodom.
Preporuke za biljnu proizvodnju u slučaju vremenskih nepogoda
Kako bi se izbjegle štete u uslovima pojačanih sniježnih padavina i niskih temperatura, kada je riječ o biljnoj proizvodnji, potrebno je da poljoprivredni proizvođači čija proizvodnja može biti ugrožena ovim vremenskim prilikama, pojačaju pozornost, reaguju preventivno, i u slučaju potrebe urade sve moguće agrotehničke i mehaničke mjere.
To se posebno odnosi na objekte u kojima se proizvodnja odvija u zaštićenom prostoru, kao što su plastenici, ali i zasade voća.
Da bi zaštili plastenik od sniježnog pokrivača poljoprivredni proizvođači treba na vrijeme da reaguju i da ne dozvole da se sniježni pokrivač formira na krovu plastenika. Prije svega, potrebno je obezbijediti i na krovu montirati prskalice - rasprskivače i sa prvim pahuljama snijega pustiti vodu kroz sistem, kako bi se eliminisalo stvaranje snježnog pokrivača koji najčešće prouzrokuje pucanje folije, a može dovesti i do krivljenja ili lomljenja konstrukcije.
U slučaju da se zakasni sa puštanjem vode i na plasteniku se formira sniježni pokrivač, ne treba naknadno uključivati rasprkivače, jer neće biti pozitivnog efekta, već suprotno. Opasnost postoji i kod previše niskih temperatura, jer dolazi do smrzavanja vode, posebno u noćnim satima i u tim slučajevima dobro je improvizovati produžene alatke sa tupim vrhovima za čišćenje snijega, da se ne ošteti folija. Proizvođači koji nijesu u mogućnosti da obezbjede rasprskivače, a imaju manje plastenike, mogu sa zemlje, pomoću crijeva sa većim protokom vode, da onemoguće stvaranje snježnog pokrivača.
Štetnom dejstvu snježnog pokrivača i olujnog vjetra posebno su podložni oni plastenici koji nijesu izgrađeni prema savremenim standardima, odnosno oni koji nemaju atest da mogu podnijeti teret i do 100kg/m2.
Kako bi se spriječilo izmrzavanje povrća, prije svega lisnatog koje se gaji u zimskom periodu u zaštićenom prostoru, potrebno je obezbijediti adekvatno dogrijavanje. Proizvođači koji nemaju grijanje u plastenicima moraju obezbijediti dogrijavanje sa plinskim grijačima, radijatorima, električnim grijalicama i sličnim izvorima toplote. Usjeve u ovom periodu treba prekriti agrotekstilom (agril, lutrasil), da bi se pokušalo spriječiti smrzavanje povrća.
Kada je riječ o voćnim zasadima, voćke se sada nalaze u fazi zimskog mirovanja što ih čini otpornijim na niske temperature, ali ne i na teret koji može prouzrokovati visok sniježni pokrivač na njima. Suv i prozračan snijeg ne može nanijeti velike štete gajenim biljkama, ali u slučaju pada mokrog snijega ili ledene kiše koja ostaje na granama može uzrokovati oštećenja na voćarskim kulturama u vidu smrzavanja, pucanja i lomljenja, posebno na mladim i tanjim granama.
S obzirom da je riječ o mogućem fizičkom oštećenju biljaka, mjera koju treba preduzeti radi zaštite voćaka od viskog sniježnog pokrivača jeste, prije svega, fizičko otresanje grana.
Za razliku od uticaja snijega na voćne kulture i plasteničku proizvodnju, snijeg pogoduje ozimim ratarskim kulturama, jer ih štiti od niskih temperatura i takozvane golomrazice (štetna pojava kod ozimih žitarica izazvana naizmjeničnim smrzavanjem i odmrzavanjem površinskoga sloja tla, čime se korijenje odvaja od tla). Sniježni pokrivač, takođe, štiti zemljište od prejakog hlađenja. Što je visina sniježnog pokrivača veća to je zaštita ozimih žitarica bolja.
Preporuke stočarima povodom najavljenog nevremena
Životinjama je potrebno obezbijediti minimalne uslove za život i proizvodnju, pa je potrebno da se stočari blagovremeno pripreme za ovu situaciju.
Objekti
Veliki broj objekata za stoku koji su izgrađeni ranije, nijesu rađeni planski, a često i od lošijih materijala, pa je veoma teško održavati dobar ambijent za životinje, naročito u zimskim mjesecima. U ovakvim, kao i u objektima koji su novijeg datuma, treba obavezno provjeriti kvalitet krovne konstrukcije i ukoliko postoji potreba pojačati je podupiračima, kako ne bi došlo do urušavanja usljed težine sniježnog pokrivača. Kada počnu sniježne padavine potrebno je povremeno očistiti krov.
Sve otvore na štalskom objektu treba dobro obezbijediti. Prozori i vrata treba da su zdravi i da ispravno funkcionišu a eventualno druge otvore, prostor izmedju zidova i krova, otvori na krovu, otvori za izbacivanje stajnjaka i dr. treba dobro obezbijediti. Ovo je najpraktičnije i najjeftinije uraditi sa sijenom, najbolje baliranim. Ovo je poželjno zbog toga što se tako lakše održava temperatura u štali i smanjuje mogućnost pojave promaje koja veoma negativno djeluje na životinje. Potrebno je povremeno provjetravati štalu.
Temperatura
Odrasle kategorije životinja podnose niske temperature bez značajnijih poremećaja. U obezbijeđenom objektu temperature ne mogu biti niske, jer i životinje oslobađaju određenu količinu toplote, tako da se objekat zagrijava. Problemi sa javljaju kod podmlatka kojem je potrebna toplota, a ovo je naročito izraženo kod jagnjadi i jaradi, pa ovim kategorijama treba posvetiti posebnu pažnju, s obzirom da je sezona jagnjenja i jarenja pri kraju. Na farmama u kojima postoji podmladak, trebalo bi jedan dio objekta opredijeliti za njihov smještaj, pojačati prostirku i bolje temperaturne uslove. Ukoliko dođe do prehlade životinja obavezno treba kontaktirati veterinarsku službu.
U uslovima sa visokim sniježnim pokrivačem, potrebno je blagovremeno očistiti put od štalskog objekta, do skladišta za hranu, sijena i prostora za skladištenje stajnjaka.
Ishrana
Potrebno je pojačati i ishranu životinja jer se, pored količina potrebnih za proizvodnju, veliki dio utroši za potrebe održavanja temperature samog organizma. Kvalitetnom ishranom vršimo prevenciju i održavamo jedinke u dobroj zdravstvenoj i proizvodnoj kondiciji. Pored pravilne ishrane, bitno je i pravilno napajanje životinja. Životinja svakodnevno mora unijeti optimalnu količinu vode za sopstvenu rehidrataciju i za proizvodnju. Životinje piju vodu više puta u toku dana i potrebno je da je imaju u dovoljnoj količini. Najbolje je da piju po želji i da voda bude čista. Najveće količine vode potrebne su govedima. Kod visoko mliječnih krava ta količina kreće se i više od 100 l. Za proizvodnju 1 litra mlijeka potrebno je 4 do 5 litara vode. Pored količine i kvaliteta treba voditi računa i o temperaturi vode. Za napajanje starijih kategorija temperatura vode ne bi trebala da bude ispod 10º C, a optimalna je u rasponu od 10 do 15º C. Za mlađe kategorije temperatura vode treba da je veća, a optimalna je od 15 do 25º C.
Stajnjak se mora redovno odlagati na mjesto koje je predviđeno za to van štale. Nagomilavanje stajnjaka u štali izaziva pojavu štetnih gasova, kao i nehigijenske uslove za boravak životinja u njoj.
