"Ništa što sada čini NATO, ničiju bezbjednost ne povećava, pa ni bezbjednost balkanskih država, kojima sa strane Rusije ništa ne prijeti, i ništa što se sada dešava ne predstavlja korak za povećanje sposobnosti NATO da reaguje na realne, a ne na izmišljene prijetnje. Ne vidim kako su ta tri talasa širenja učinili NATO sposobnijim u borbi sa terorističkim prijetnjama, narko prijetnjama, uključujući i prijetnje koje dolaze sa Balkana gdje je poslije apsolutno jednostranog, neobjektivnog proglašenja nezavisnosti Kosova stvorena teritorija koja predstavlja primjer korupcije, i onoga što se naziva 'crna rupa'", rekao je Lavrov.
On smatra da je prijem Crne Gore bio potpuno vještački i nepotreban.
"Obratili smo pažnju da takav metod kao što je pokazivanje volje naroda u vidu referenduma postaje sve manje popularan pri donošenju takvih, dosta sudbonosnih odluka", rekao je Lavrov.
Lavrov je, između ostalog, rekao rekao da se Moskva ne protivi približavanju Srbije i zemalja regiona Evropskoj uniji, ali da je izbor pred koji Brisel stavlja zemlje kandidate - ili Rusija ili Zapad - veoma pogrešna politika.
On je rekao da je Zapad pogazio džentlmenski dogovor o neširenju NATO prema granicama Rusije, a da sada u tu igru želi da uvuče i Balkan.
Govoreći o Kosovu Lavrov je naveo da će Rusija prihvatiti bilo koje rješenje koje dogovore Beograd i Priština i dodao da je bez tog dogovora besmisleno govoriti o mestu Kosova u UN.
Šef ruske diplomatije govorio je i o političkom, vojnom i ekonomskom prisustvu Rusije u regionu, naglasivši da je Moskva zainteresovana za očuvanje istorijskih, duhovnih, kulturnih veza sa prijateljima na Balkanu, kao i da ne odustaje od namjere da riješi problem imuniteta svojih saradnika u Humanitarnom centru u Nišu.
Lavrov će u Beogradu 21. i 22. februara razgovarati sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, premijerkom Anom Brnabić, šefom diplomatije Ivicom Dačićem, a predviđeni su i kulturni doga]aji, posvećeni 180. godišnjici rusko srpskih odnosa, kao i posjeta Hramu Svetog Save.
