Projekti bi trebalo da doprinesu čvršćem regionalnom povezivanju poslovnih zajednica, smanjenju barijera na tržištu, unapređivanju regionalnog ekonomskog prostora podsticajnijeg za privređivanje kompanija sa Zapadnog Balkana i povećanju ulaganja u ovaj region.
Zalaganje za liberalizaciju kretanja roba, usluga, ljudi i kapitala i unapređenje regulatornog i investicionog okvira trebalo bi da budu u fokusu djelovanja KIF-a, saglasni su članovi njegovog Upravnog odbora. Važno pitanje je i razvoj i povećanje konkurentnosti, posebno malih i srednjih preduzeća, zbog čega će dio najavljenog GIZ projekta biti na to usmjeren.
Zajednički proizvod KIF-a, Regionalna on line investiciona platforma, koja je namijenjena potencijalnim investitorima, biće predstavljen narednog mjeseca u Londonu, na Investicionom forumu posvećenom Zapadnom Balkanu, koji organizuje EBRD. Platforma je kreirana tako da će na jednom mjestu obezbijediti sve informacije o važećim zakonima i drugim propisima, finansijskim i ostalim podsticajima za ulaganja, kapacitetima tržišta, dobavljačima na koje mogu da računaju kompanije koje se odluče za poslovanje u Regionu.
Zastupanjem interesa poslovne zajednice u dijalogu sa vladama Regiona, što je jedan od važnih zadataka KIF-a, insistiraće se na otklanjanju prepreka, pojednostavljivanju administrativnih procedura, usaglašavanju propisa, fitosanitarnih i veterinarskih sertifikata, sinhronizovanju rada carina i inspekcija. To će kompanijama omogućiti da prošire svoje male nacionalne prostore za poslovanje na veće - zajedničko, regionalno tržište, da rade brže, efikasnije i što bolje se pripreme za izlazak na jedinstveno tržište EU, zaključeno je na sastanku.
- Niko od nas nema dileme da je budućnost Balkana vezana za Evropsku uniju i usvajanje i dostizanje njenih vrijednosti i standarda. To je i razlog da ovako organizovani treba da radimo u tom smjeru. Naše poslovne zajednice s pravom očekuju da budemo njihov kvalitetan servis, koji će im pomoći da podignu nivo svoje konkurentnosti i postanu spremne za jedinstveno tržište – rekao je predsjednik Komore Golubović.
Prema njegovim riječima, ne treba da se zaboravi koliko su komore ovih prostora učinile na obnavljanju pokidanih ekonomskih veza, kada su idući ispred politike bile promoter saradnje i povezivanja privrede u vremenima koja nijesu bila ni malo jednostavna.
- Ovo znam, budući da sam kao privrednik osjetio benefite tih napora i aktivnosti. U današnjici vidim isti zadatak komora samo u značajno boljim političkim i bezbjedonosnim uslovima – ocijenio je on.
Sastanak je bio prilika da, pored ostalog, predsjednik Golubović predstavi i nedavno usvojeni Zakon o Privrednoj komori Crne Gore.
Kako regionalno tržište učiniti efikasnijim za poslovanje i investiranje, bila je tema razgovora predstavnika komora i nacionalnih koordinatora za sprovođenje Višegodišnjeg akcionog plana za regionalno ekonomsko područje, Sekretarijata Regionalnog savjeta za saradnju i CEFTA sekretarijata.
Sastanak sa Antoniom Paolinijem
Boravak u Trstu bio je prilika da se predsjednik Golubović sretne i sa predsjednikom Privredne komore Friuli Venezia Giulia Antoniom Paolinijem. Predsjednici su na sastanku razmijenili informacije o stanju ekonomija Crne Gore i Italije, te privrednim prilikama regije Friuli Venezia Giulia.
Podsjetimo, privredne komore Crne Gore i Trsta sa Pomorsko-tehnološkim klasterom Regije Friuli Venezia Giulia realizovale su projektat „Saradnja Crne Gore i Italije na osnivanju pomorskog klastera (MaCCIM)”. Cilj je bilo uspostavljanje stalnog dijaloga i intenzivne saradnje na prenosu znanja i dobre prakse udruživanja preduzeća u pomorskoj industriji, naročito u nautičkom i jahting sektru.
Predsjednici komora Crne Gore i Regije Friuli Venezia Giulia su se saglasili da postoji prostor za saradnju, koji se može kvalitetno iskoristiti. U tom smjeru predsjednik Paolini je predložio održavanje skupa u Trstu, na kojem bi se predstavili potencijali Crne Gore, pred privrednicima Trsta i okolnih regija.
Na sastanku je bilo riječi o poznatom sajmu maslina i maslinarstva, koji se održava u Trstu od 4. do 7. marta, a koji bi bio prilika i za predstavljanje crnogorskih maslinara.
U cilju konkretizacije pominjanih aktivnosti, već u narednim danima će se pristupiti realizaciji neophodnih pripremnih radnji.
Partnerstvo sa Komorom Slovenije
Predsjednik Komore Golubović se sreo i sa novoizabranom generalnom direktoricom Gospodarske zbornice Slovenije Sonjom Šmuc. Razgovarali su o novom Zakonu o Privrednoj komori, stanju u crnogorskoj i slovenačkoj privredi, prilikama u poslovnim zajednicama.
Dogovoreno je da do 20. aprila 2018. godine, kada će se sresti rukovodstva komora Zapadnog Balkana te hrvatske i slovenačke, Gospodarska zbornica Slovenije pripremi platformu za izradu projekta koji se odnosi na digitalizaciju.
