Ovaj trogodišnji program, u kojem je razrađen osnovni scenario sa prosječnim godišnjim rastom ekonomije od 2,8 i niži sa prosjekom od 2,6 odsto, do srijede – 31. januara treba da bude dostavljen Evropskoj komisiji na ocjenu i preporuke. Program, kako je već objavila Pobjeda, sadrži mjere koje će ubrzati ekonomski rast i sustizanje standarda EU.
Podrazumijeva sve mjere fiskalne konsolidacije, ali ne uvodi nove, uključuje očuvanje postojećih zarada u javnom sektoru, rast socijalne podrške za najosjetljivije kategorije građana, usklađivanje penzija i druge mjere koje će doprinijeti povećanju standarda i konkurentnosti privrede.
U dokumentu je analizirano kretanje javnog duga, novog zaduživanja, otplate dugova, javne potrošnje, budžetskih prihoda... Za sada, sudeći po analizama u dokumentu, nema naznaka za niži scenario, odnosno aktiviranje nekog od rizika.
Opasnost
Ocijenjeno je, međutim, da bi makroekonomska stabilnost bila ugrožena u slučaju da dođe do usporavanja investicija i poskupljenja autoputa i da bi se morale uvoditi nove mjere štednje, odnosno fiskalne konsolidacije.
- Promjena dinamike realizacije investicija ili značajno neplanirano povećanje troškova autoputa, odnosno dodatnih radova, uticala bi na promjenu projekcija ekonomskog rasta u srednjem roku. Makroekonomska stabilnost bi bila ugrožena kroz pogoršanje fiskalne pozicije, odnosno po većanja duga i deficita zbog smanjenja prihoda javnog sektora, nižih stopa rasta i povećanja nezaposlenosti. To bi zahtijevalo dodatne mjere fiskalne konsolidacije na strani rashoda, s negativnim multiplikativnim efektima na ukupnu ekonomsku aktivnost – navodi se u Vladinom dokumentu.
Umjereno ostvarenje ovog rizika uzeto je kao jedna od pretpostavki za ostvarenje scenarija nižeg rasta sa prosjekom od 2,6 odsto godišnje. Među rizicima je i eventualno značajno odstupanje u primjeni mjera štednje predviđenih fiskalnom strategijom.
- U slučaju povećanja izdataka ili smanjenja prihoda poljuljalo bi povjerenje investitora i međunarodnih finansijskih institucija s potencijalnim ishodom u vidu smanjenja kreditnog rejtinga. To bi ugrozilo ukupnu makroekonomsku stabilnost. Potencijalna nestabilnost na finansijskim tržištima može da poveća kamate ili oteža zaduživanje Crne Gore koje je potrebno za refinansiranje dospjelih obaveza. Iako je trenutna situacija na finansijskim tržištima povoljna i stabilna, potencijalna nestabilnost bi povećala stope na suvereno zaduživanje i smanjila tražnju za rizičnijim suverenim obveznicama, što bi suočilo crnogorske finansije sa značajnim izazovima u periodu 2019-2020. godine – kaže se u Vladinoj analizi rizika.
(Opširnije u današnjoj Pobjedi)
