To praktično znači da su loši krediti na najnižem nivou od 2008. godine, pa više banke nemaju opravdanje za neopravdano visoke kamatne stope i slabu kreditnu aktivnost.
“U strukturi aktive agregatnog bilansa banaka dominantno mjesto zauzimali su krediti, koji su na kraju novembra 2017. godine iznosili 2.716,8 miliona eura i ostvarili su pad od 0,5% u odnosu na prethodni mjesec, dok su u odnosu na novembar prethodne godine bili viši za 11,1%. U strukturi pasive, dominantno učešće od 77,3% zauzimali su depoziti. Depoziti u bankama u novembru 2017. godine iznosili su 3.188,6 miliona eura, i zabilježili su neznatan mjesečni pad, dok u odnosu na novembar 2016. godine bilježe rast od 11,8%”, piše u Izvještaju.
Krediti banaka koji kasne sa naplatom, bez kamata i vremenskih razgraničenja, u novembru iznosili su 210,7 miliona eura i u odnosu na prethodni mjesec zabilježili su pad od 14,1%, dok u odnosu na novembar 2016. godine bilježe pad od 31,4%.
“Prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite na kraju novembra 2017. godine iznosila je 6,90%, i bila je manja za 0,04 p.p. u odnosu na kraj prethodnog mjeseca, dok je u odnosu na kraj novembra 2016. godine zabilježila pad od 0,65 p.p. Prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na novoodobrene kredite u novembru 2017. godine iznosila je 6,50%, što predstavlja pad od 0,71 p.p. na mjesečnom nivou, odnosno pad od 0,48 p.p. u odnosu na novembar 2016. godine. Prosječna ponderisana efektivna pasivna kamatna stopa iznosila je 0,72% na kraju novembra 2017. godine i niža je za 0,02 p.p. u odnosu na kraj prethodnog mjeseca, dok je u odnosu na kraj novembra 2016. godine ostvarila pad od 0,22 p.p”, zaključuje se u Izvještaju.
P.Z.