Manjak je konstatovan projektom „Revalorizacija kulturnih dobara“ iz 2013. godine, a predmeti fale u Etnografskoj zbirci, Prirodnjačkoj zbirci, Numizmatičkoj zbirci, Zbirci odjeljenja Narodne revolucije i Istorijskoj zbirci (kolekcija oružja i fotosa). Takođe, utvrđen je i manjak Berata – carskog ukaza.
Drugačija podjela
Nikčević je otkrio i nevjerovatan podatak da je prva revizija Zavičajnog muzeja obavljena 2005. godine, pet i po decenija nakon osnivanja ustanove. - Kustosi Muzeja koji su učestvovali u projektu revalorizacije prvi put su se upoznali sa vašim podacima prilikom rada na tom projektu. Budući da su u pitanju samo brojke, bez podataka o materijalu i na jednoj i na drugoj strani, taj posao je bilo nemoguće odraditi na zamišljeni način – ističe Nikčević, u martu 2016. godine.
Prema njegovim riječima, sadašnji kustosi su zatekli potpuno drugačiju podjelu materijala na zbirke, pa su na osnovu rezultata prve revizije od osnivanja muzeja (2005. godine) došli do drugačijih podataka. - Osim toga, uvidom u postojeću muzejsku dokumentaciju, a naročito knjigu ulaska predmeta u Muzej, može se zaključiti da jedan broj upisanog nema muzeološku vrijednost – tvrdi Nikčević. Izjašnjavajući se o Beratu (carski ukaz) iz 1638. godine, Nikčević napominje da je dokument otkupljen od Petra Nikovića 1952. godine za 15.000 dinara.
- Prva revizija sprovedena u Muzeju 2005. godine pokazala je da dokument nedostaje. Najstariji kustos - istoričar u penziji, koji je počeo da radi 1968. godine, nema saznanja o postojanju ovog dokumenta u Muzeju. U vrijeme zaštite kulturnog dobra u sklopu Centra za kulturu su djelovali: Arhiv, Muzej i Biblioteka kao jedna radna jedinica. Kasnije je uslijedilo izdvajanje Arhiva, međutim, istraživanja mogućnosti da je dokument u njihovom posjedu nijesu dala rezultate – ističe Nikčević i dodaje da se u muzejskoj postavci nalazi fotokopija Berata.
Nema podataka
Nikčević nije objasnio zašto u etnografskoj zbirci nedostaje 104 predmeta, već je samo istakao da je prva revizija Muzeja pokazala da je zbirka brojala 399 primjeraka. U okviru prirodnjačke zbirke, prema riječima Nikčevića, mogli bi da se nalaze mineraloška zbirka (51 primjerak), paleontološka (159 primjeraka), mineraloško-petrografska i paleontološka zbirka (150 primjeraka), tetrijeb (preparirana ptica), preparirana siva čaplja, fosilni jež i okamenjeni puž.
U vrijeme uspostavljanja zaštite 1962. godine, prirodnjačka zbirka je brojala 362 primjerka. - Revizijom iz 2005. godine ustanovljeno je da nema primjeraka iz ovih zbirki. U muzejskoj dokumentaciji nema podataka o postojanju ove zbirke, niti se u muzejskom materijalu nalaze primjerci koji bi joj mogli pripadati – istakao je Nikčević. Za stanje u numizmatičkoj zbirci, kojoj nedostaje 735 predmeta, krivi su provalnici. Tokom tri provalne krađe otuđili su, kako kaže Nikčević, veći dio zbirke, a to što je ostalo sada je dio istorijsko-umjetničke kolekcije, koja broji 289 predmeta.
Preklapanje zbirki
Nikčević ističe da su rezultati prve revizije muzejskog materijala iz 2005. godine pokazali da istorijska zbirka sadrži 353 primjerka. - Dostavljeni podaci o Zbirci odjeljenja Narodne revolucije i Istorijske zbirke se vjerovatno jednim dijelom preklapaju, tj. materijal je prvi put prijavljen kao dio jedne, a drugi put kao dio druge zbirke – naglašava Nikčević.
Izvjesno je, kaže, da je kolekcija oružja istorijske zbirke obuhvatala i zanatski rađene primjerke oružja, koji prirodno pripadaju etnografskoj zbirci. - Pretpostavljamo da je kao materijal uveden i veliki broj fotografija i njihovih kopija, kao i drugog materijala upisanog u knjigu ulaska – ističe Nikčević.
Radonjić i Brajović:
Kobne krađe iz 1992. godine Projektom revalorizacije u Zavičajnom muzeju u Danilovgradu utvrđen je manjak od 284 predmeta iz Zbirke starih knjiga, Zbirke oružja, Zbirke slika, Zbirke odlikovanja, Zbirke djelova narodne nošnje i Zbirke fotokopija raznih dokumenata.
Direktor Centra za kulturu Bojan Brajović i kustos Muzeja Pero Radonjić u izjašnjenju upravi 2016. godine navode da je prilikom izrade Elaborata o revalorizaciji Zbirke starih knjiga, u napomeni pod rednim brojem 15, stručni tim naveo da u pregledanim knjigama nijesu prepoznali veći broj knjiga koje zavređuju da budu na spisku kulturnih dobara. - U Elaboratu je obrađeno 29 predmeta.
Prema dokumentaciji kojom raspolaže Zavičajni muzej, ova zbirka broji 112 predmeta, tako da ne može stajati konstatacija „iz Zbirke starih knjiga koja se sastoji od 112 predmeta nedostaje 83 predmeta“ – navode Brajović i Radonjić. Prema njihovim riječima, stručni tim je u okviru Zbirke oružja obradio 52 predmeta. - Nijesu obrađivana ilirska koplja i bajoneti (6 kopalja i 18 bajoneta), a isti se nalaze u evidenciji muzejske Zbirke oružja.
Napominjemo da je provalnom krađom muzeja 1992. godine otuđeno 15 predmeta – navode Brajović i Radonjić i dodaju da zbirka trenutno sadrži 109 predmeta.
Objašnjavajući manjak u Zbirci slika, Brajović i Radonjić takođe citiraju napomenu iz Elaborata: „Ostali primjerci iz zbirke su retušei portreta ili uveličane fotografije koje se ne mogu svrstati u Zbirku slika i bez vrijednosti su.“ Za manjak u Zbirci odlikovanja, kažu, takođe je kriva provalna krađa iz 1992. godine, kada je ukradeno 107 odlikovanja i 18 grbova. Nema ništa sporno u Zbirci djelova narodne nošnje, iz koje nedostaje jedan predmet, jer Brajović i Radonjić navode da „iz njima nepoznatih razloga Elaboratom nije obrađen jedan par muških čarapa, koji čini zbirku“.
- Zbirka fotokopija raznih dokumenata sadrži i tri fotokopije originalnih dokumenata koji su u stalnoj izložbenoj postavci muzeja, pa shodno tome nijesu obrađivani Elaboratom – naglašavaju Brajović i Radonjić.
