U dijelu izvještaja, koji se bavi Crnom Gorom, navodi se da strateško prisustvo Rusije na području Zapadnog Balkana otvara prostor za štetni politički uticaj.
- Uprkos neuspjelom državnom udaru u Makedoniji i Crnoj Gori koji je podržala Rusija, Moskva i dalje kontroliše značajne političke snage u ovim zemljama - navodi se u dokumentu.
Crna Gora je, ističe se u izvještaju, zapala u političku krizu koja je proizvod uličnih protesta Demokratskog fronta iz 2015. godine i velikih kontroverzi oko parlamentarnih izbora 2016. godine, tokom kojih je, kako navode, Demokratski front potpomognut ruskim službama bezbjednosti pokušao državnim udarom da sruši aktuelnu vladu.
Autori izvještaja navode i da u Crnoj Gori nikada nije došlo do promjene vlasti putem izbora, od kada su održani prvi višestranački izbori 1990. godine.
- DPS, stranka koja je nasljednica Saveza komunista Crne Gore, dominira skoro tri decenije. Političke promjene u Crnoj Gori nastale su kao posljedica unutrašnjih podjela u DPS-u. Milo Đukanović je skoro neprekidno (sa dvijekratke pauze) u periodu između 1991. i 2016. godine bio predsjednik Vlade. Mandat aktuelnom predsjedniku Filipu Vujanoviću ističe ove godine, a Đukanović se možda opet kandiduje za predsjednika - navedeno je u dokumentu
Doma lordova. Kako zapaža profesor Jaroslav Višnievski, lideri Zapadnog Balkana često potcjenjuju ruski uticaj na ovom području. Dodaje, ipak, da Rusiju ne treba ni precjenjivati.
- Moskva želi da vjerujemo da je njeno učešć e u regionu već e nego što je u stvari. Postoji dobra ravnoteža između onoga što zapravo radi Rusija, što mislimo da radi i projekcije koje ima u regionu - navodi se u dokumentu Doma lordova.
Opširnije u Pobjedi...
