- Povećanje stope PDV-a je ekonomski iznuđen potez, prije svega zbog visine javnog duga. To je pokazivanje ozbiljnog odnosa prema kreditorima i prema finansijskim institucijama – ističe Sekulić odgovarajući na pitanje kako će se povećanje PDV-a i akciza odraziti na standard građana i poslovanje privrede.
POBJEDA: Finansijska disciplina u Crnoj Gori se često ocjenjuje, ne samo od opozicije, kao veoma slaba karika. Kritikuje se visoki poreski dug… Kako popraviti stanje?
SEKULIĆ: Naravno, za kritike uvijek ima mjesta, ali vjerujem da ćemo se lako složiti da je situacija danas mnogo bolja nego u ranijem periodu. Za neke stvari je potrebno vrijeme. Ako uporedimo izvještaje Državne revizorske institucije u proteklih nekoliko godina vidjećemo da kada je u pitanju trošenje budžetskih sredstava situacija je iz godine u godinu sve bolja. Sa druge strane, otvoreno je pitanje naplate poreskog duga iz ranijeg perioda. Pri tome, ne smijemo zaboraviti da smo, zajedno sa većinom ekonomija u Evropi i razvijenom svijetu, prošli kroz veoma tešku ekonomsku krizu. Mjereno brojkama, ali i izgubljenim radnim mjestima, zatvorenim fabrikama, dužini trajanja recesije itd ... ovo je bila jedna od najvećih globalnih ekonomskih kriza do sada. Sve države su imale obaveze zbog svojih građana ne samo da pokušaju da sačuvaju dostignuti životni standard nego i radna mjesta. U takvoj situaciji ekonomski intervencionizam, u većoj ili manjoj mjeri, je bio prisutan svuda. Federalne američke rezerve su nekoliko godina upumpavale milijarde dolara svakog mjeseca kako bi sačuvali automobilsku industriju SAD od potpunog kolapsa. Isto je bilo i sa bankarskim sektorom. Slično su, kroz mehanizme koji su im stajali na raspolaganju, činile i evropske države. Veliki poreski dužnici u Crnoj Gori su i veliki poslodavci u privatnom sektoru što, naravno, nije i ne može biti opravdanje. Ali uvođenje poreske i finansijske discipline nije tako jednostavno i ne smije se jednostrano posmatrati. Najlakše je zatvoriti neku firmu, rasprodati imovinu, namiriti dio potraživanja. Ali to ima i svoje posljedice, prije svega po zaposlene u tim preduzećima i njihove porodice. Takođe, takvi potezi imaju i ekonomske posljedice. Ne treba zaboraviti da pored velikih privatnih preduzeća koja duguju državi, imamo i čitave profesije na listi dužnika od advokata do taksista. Nije mali dug ni javnih preduzeća... Osnovno je pitanje - da li država treba da posegne za radikalnim potezima koji joj stoje na raspolaganju ili je možda bezbolnije da pokušamo da pomognemo da se ovaj problem riješi bez većih ekonomskih lomova nekim drugim mehanizmima. Naravno, ovo ne znači da ne treba sankcionisati svaki pokušaj protivzakonitog bogaćenja na račun drzave. Uz to, ne treba zaboraviti da su na ovaj način zakinuti i država i građani, ali i u neravnopravan položaj dovedena.
POBJEDA: Gdje vidite rizike u ekonomskom sektoru u narednoj godini koji bi mogli uticati da se ne nastavi trend snažnijeg rasta BDP i kako ih eliminisati?
SEKULIĆ: Ekonomski rizici uvijek postoje, prije svega zato što smo mala i otvorena ekonomija. Puno toga zavisi od globalnih ekonomskih kretanja, ali i onoga što se dešava u regionu. Dobro je što i u regionu imamo povoljna kretanja i ekonomski rast - istina, ne tako visok kao u Crnoj Gori, ali dovoljan kada govorimo o trendovima. Vjerujem da je i period političke nestabilnosti iza nas, što je takođe bio jedan od rizika koji su mogli da utiču na makroekonomska kretanja. Naravno, neophodno je nastaviti sa stvaranjem dobrih preduslova za dalje privlačenje direktnih stranih investicija, ali i za nesmetani nastavak započetih. Ne treba zaboraviti da su direktne strane investicije jedan od osnovnih preduslova bržeg ekonomskog rasta Crne Gore i vjerujem da su toga svjesni i najtvrđi kritičari - uključujući i one koji su u ne tako dalekoj prošlosti sa trgova pozivali da niko ne ulaže u Crnu Goru ... Ili one koji su zavisno od svojih partijskih interesa prebrojavali i dijelili investitore na politički podobne i one druge...
POBJEDA: Da li ćemo uspjeti da se izborimo sa visokim javnim dugom, tako da on krene silaznom putanjom od 2020. kako je zacrtano Fiskalnom strategijom?
SEKULIĆ: Svi podaci u vezi sa makroekonomskim pokazateljima i kretanjima u Crnoj Gori su javni i lako ih je pratiti. Potrebno je samo uporediti te podatke sa onima koji su dati u Fiskalnoj strategiji i vidjeti da se krećemo u dobrom pravcu. Sve ono što je predviđeno u 2017. je i ostvareno. Vjerujem da će tako biti i u naredne dvije godine i da ćemo u 2020. godini govoriti o znatno nižem procentu javnog duga. Ono što je jako pozitivno jeste da smo uspjeli da smanjimo javnu potrošnju i da projekciju daljeg smanjenja imamo i u budžetu za narednu godinu. Uz to, imamo i nešto bolji kreditni rejting nego prošle godine, što je samo potvrda da naša ekonomija ide u dobrom pravcu.
Bojkot opozicije nije uticao na kvalitet novousvojenih zakona
POBJEDA: Da li se dosadašnji nedostatak opozicije odrazio na kvalitet rada parlamenta i uticao na kvalitet zakona koji su u tom periodu donijeti?
SEKULIĆ: Prije svega, želim da kažem da je poslanicima kako vlasti tako i opozicije mjesto u parlamentu. Uostalom, učešće u radu parlamenta je osnov demokratije. I mi i kolege iz opozicije smo učestvovali na izborima kako bi se u parlamentu borili za svoje političke stavove. Ne treba zaboraviti da se i na osnovu naših političkih stavova koje iznosimo u parlamentu građani opredjeljuju na izborima. Ne mislim da su zakoni koje smo usvojili u proteklih godinu dana zbog bojkota opozicije manje kvalitetni, ali mi je žao što je javnost ostala uskraćena za njihove političke stavove po nekim važnim pitanjima. U svakom slučaju, dobro je za demokratske procese u Crnoj Gori što se veći dio opozicije vratio u parlament i iskreno vjerujem da će isto učiniti i preostali poslanici. Ne treba zaboraviti da je jedinstveni stav predstavnika svih međunarodnih organizacija, kako EU tako i SAD-a, bio da je opoziciji mjesto u parlamentu i da nemaju razumijevanje za bojkot.
