''Godina puna neizvjesnosti i strahova da li ćemo dogovoriti ciljevima. Godina je počela sa ozbiljnim političkim nestabilnsotima koje su prijetile da destabilišu državu. Naša ekonomija je bila u ozbiljnom izazovu da izgubi svaki dalji napredak. Vlada se zajedno sa svima sa kojima je sarađivala ozbiljno uhvatila tog izazova i mogu biti ponosan na ono što smo uradili. To nije rezultat Vlade i njenih ministara već svih nas'', kazao je Marković.
On je dodao da ambijent u kojem su radili gotovo 12 mjeseci, nije bio stimulativan.
''Nije bila želja da se napravi dobro okruženje za ekonomske reforme. Najveći dio političke strukture je bio usmjeren da ispostavi ili postavi ograničenja kako ekonomija ne bi išla u trendu koji smo zacrtali. Mi nismo imali ni jednu pozitivnu informaciju i rijetko koju pozitivnu ocjenu o onome što se pozitivno dešavalo na ekonomskom planu za gotovo 12 mjeseci. U takvom ambijentu mi smo napravili ovaj rezultat. Takođe, politička, laička, kritička i medijska javnost koja nije imala prostora za razumijevanje je sve dovodila u pitanje. Stabilizovali smo naše javne finansije. Budžet se odlično realizuje. Završićemo godinu sa prebačajem finansijskog plana budžeta. Našu ekonomiju smo zadržali na nivou koji smo zatekli i značajno je podigli. Ona je imala rast u prvom kvartalu od 3.2 odsto, u drugom od 5.1 odsto i u trećem 4.7 odsto. Prosječan rast za devet mjeseci je 4.5 odsto i Crna Gora je u ovom trenutku na petom mjestu u Evropi po nivou rasta svoje ekonomije'', istakao je Marković.
Premijer je uputao ''da li je to podatak sa kojim treba da se ponosimo?''
''Ja mislim da jeste. Ne da bi jednog premijera učinjeli uspješnim, već jer je platforma i osnova za kvalitetniji život građana. Ovo nije priprema za političku kampanju već teren na kojem radimo kako bi građani u dogledno vrijeme dostigli kvalitet života koji ima građanin Evrope. Kao rezultat ovakve politike, Svjetska banka je odobrila garanciju u vrijednosti od 80 miliona eura a ona se može konvertovati u kredit od 240 miliona eura i to će nam značiti da na vrijeme uđemo u refinansiranje našeg javnog duga. Ovaj rezultat ima i političku dimenziju jer to znači da je Crna Gora dobila značajnu podršku od velikih svjetskih institucija. Ova podrška je poruka međunarodnim investitorima da u našu državu treba ulagati da imamo održiv pravni i ekonomski sistem i da postoje povoljni uslovi poslovanja. Mi smo u godini štednje, racionalizacije, u godini punoj izazova što nije praksa dobili i povećanje našeg kreditnog rejtinga od dvije međunarodne kreditne agencije'', kazao je Marković.
Marković se složio da povećanje stope PDV-a može ugroziti konkurentnost.
''Vrlo nerado sam prihvatio da idemo u tom pravcu. Sjećate se mojih komentara da bih bio srećan da možemo da odustanemo od toga. Još nemamo takve parametre, ali smo se ipak trudili da imamo izbalansiran pristup svim mjerama. Nismo je uveli a bila je sugestija da to bude u julu prošle godine. To smo odložili rizikujući da narušimo našoj ekonomiji. Vjerujem da ćemo svi razumjeti da je ovo investicija za budućnost. Da treba da pomogne stabilizaciji naših finansija. Vjerujem da ćemo primjenom ove stope PDV-a na jednak način brinuti onome što je opšti ambijent i stanje društva. Naš je interes da ovaj efekat povećanja stope PDV-a ne ugrozi standard naših građana'', dodao je Marković.
Premijer je dodao da će i u narednoj godini nastaviti sa reformama i raditi na usvajanju novog zakona.
''Vjerujem da će novi zakon biti bolji od postjećeg i da će nam omogućiti da ozbiljan novac usmjerimo ka reformama'', zaključio je Marković.
Predsjednik Privredne komore Crne Gore, Velimir Mijušković je naveo da je prema osnovnim projekcijama za očekivati da rast ekonomije bude iznad 4 odsto.
‘’Prema osnovnim projekcijama, za očekivati je da rast crnogorske ekonomije u ovoj godini bude iznad četiri odsto a u narednoj više od tri odsto. S obzirom na kretanja svjetske ekonomije, ne vidim razlog da se i u kasnijim periodima taj rast ne nastavi. Činjenica je da je ekonomski rast tokom prvog i drugog kvartala 2017. godine zasnovan na rastu potrošnje od 6.7 odsto, rastu investicija od 2.9 odsto i zaliha od 2.8 odsto. Negativan uticaj na rast BDP-a ima rast uvoza od 8.1 odsto prvenstveno roba, dok su na strani izvoza pozitivna kretanja zabilježena zahvaljujući rastu prihoda od usluga’’ kazao je Mijušković.
Mijušković napominje da se bilježi tendencija rasta interkompanijskog duga, što ukazuje da strani investitori najveći dio ostvrenog profita u Crnoj Gori iznose iz nje.
''Rastu BDP-a u ovoj godini posebno su doprinijeli rast u sektoru građevinarstva od 43.4 odsto kao posljedica inteziviranja radova na autoputu, izgradnja regionalne i lokalne putne infrastrukture i realizacije investicija u sektorima turizma i energetike. Podsticaj rastu daje i turizam gdje je za deset mjeseci zabilježeno 20,7 odsto više dolazaka i 15.2 odsto više noćenja turista, sa multiplikativnim efektima na cjelokupnu privredu. Na rast su uticali i povećanje proizvodnje u pojedinim sektorimal povećana kreditna aktivnost banaka, te kao i što sam već rekao neto priliv stranih direktnih investicija'', ističe Mijušković.
Kako dalje navodi, Deficit tekućeg računa platnog bilansa za devet mjeseci ove godine niži je za 9.2 odsto u odnosu na period prethodne godine. Mijušković navodi da je u posljednjih nekoliko godina pojačan interes investitora za sektor energetike, poljoprivrede i turizma.
''U predstojećem periodu izazov je prvilačenje novih investicija, posebno u proizvodne i prerađivačke kapacitete, čija će realizacija doprinijeti rastu proizvodnje, izvoza i zaposlenosti. U tom cilju neophodne je stalno unapređenje investicione i poslovne klime uz kontinuirani rad svih organa na državnom i lokalnom nivou, uklanjanje ograničenja poslovanju među kojima su siva ekonomija, te smanjenje administrativnih barijera'', kazao je Mijušković.
Nakon komentara privrednika i ministara, premijer je kazao da se u Vladi pripremaju da osnaže mjere koje su sprovodili minule godine.
„Mi sada imamo mnogo višu stepenicu. To znači treba nam više odgovornosti, više finansijske discipline, treba nam više reda u našem dvorištu i naravno mnogo više rada i nezaobilaznog optimizma koji Crnoj Gori generalno treba“ – poručio je predsjednik Vlade, zahvalivši privrednicima na optimizmu i istakavši da je Vladi lakše raditi kada neko vjeruje taj rad može imati rezultat.
Premijer je na kraju razgovora sa privrednicima istakao je da je neformalna ekonomija ozbiljan izazov i da se stoga u Vladi priprema osnaživanje mjera definisanih u 2017. godini u cilju bolje zaštite onih koji rade u skladu sa zakonom i doprinose stvaranju nove vrijednosti.
„Lako je reći, nije lako realizovati, ali želim da vam kažem da nećemo imati nikakvu dilemu niti kompromisa u tom smislu. Svi oni koji se budu kretali prema sivom tržištu i neformalnoj, odnosno nelegalnoj ekonomiji biće pod udarom svih naših mjera“ – poručio je predsjednik Vlade.
Tome će, kako je premijer rekao, dodatno doprinijeti i mjere koje znače drugačiji pristup i nove prakse u kontroli i nadzoru.
U odnosu na kvalitetniju podršku privrednicima, posebno kroz podsticajne mjere predsjednik Marković je istakao da je u ovoj godini Ministarstvo ekonomije pružilo podršku za više od 60 preduzeća kroz programe podrške, što se pokazalo veoma dobrim i zbog čega je podrška u tom pogledu u Budžetu povećana za 500 000 eura. Obezbijeđena su i dodatna sredstva koja će domaćim preduzetnicima pružiti podršku za isticanje domaćih proizvoda i povećanje njihove konkurentnosti, odnosno standarda i kvaliteta.
Govoreći o kritikama koje se odnose na nelikvidnost privrede, predsjednik Vlade je naveo da je danas država najbolji i najodgovorniji platiša za sve usluge koje koristi, bilo da dolaze od privrede ili sa druge adrese, i da se bilježi povećan nivo ukupne likvidnosti u zemlji.
Predsjednik Vlade je zahvalio na današnjim razgovorima i odnosu privrednika prema Vladi i njenim resorima.
„Ne vjerujem da je to izraz potrebe dobrog domaćinstva prema nama, već vjerujem da svi prepoznajemo napredak, da je važno u svakom poslu, a posebno u državnom poslu razvijati optimizam i pozitivna očekivanja. Ako nemate optimizam i nemate nade onda nemate motiva i izgleda da uspijete u poslu, a pogotovo u ekonomiji. Tako da taj vaš pristup današnji prema nama prema, Vladi u cjelini i resorima, razumijem da smo bili bolji ili da smo danas bolji nego što smo bili u decembru 2016 .godine i da je to jedna nova prilika za sve“ – istakao je premijer.
Na kraju, predsjednik Marković je pozvao privrednike da budu partneri Vladi i da ulažu u sve sektore ekonomije i gradnju proizvodnjih kapaciteta koji će smanjiti zavisnost ekonomije od uvoza.
„Vi imate taj potencijal i zajedno vjerujem u 2018. godini možemo napraviti bolji rezultat. Želim da to partnerstvo osnažimo i da ka ovom cilju da idemo zajedno“ – zaključio je predsjednik Vlade Duško Marković u PKCG.
