On je objasnio da će cijena aktivne energije, odnosno prve stavke na računu, porasti šest odsto. Prosječni račun od 34 eura (400 potrošenih kilovatsati), će ovim povećanjem porasti na 34,92 eura, što predstavlja uvećanje od 2,7 odsto.
- Predloženo povećanje cijene za domaćinstva i male kupce značajno je ispod tržišne berzanske cijene. Zakon o energetici u članu 249 definiše da se cijena energije za domaćinstva i male kupce ne može povećavati iznat pondera cijene u prethodnoj godini i fjučersa za narednu godinu, ali najviše šest odsto. Ponder prethodno važeće cijene i fjučersa za narednu godinu iznosi 43,03 eura za megavatsat i to je 13,28 odsto više od postojeće cijene, ali zbog ovog drugog ograničenja povećanje je limitirano na šest odsto.
POBJEDA: Zbog čega je doš- lo do poskupljenja struje?
BEZMAREVIĆ: Sušni period koji je zahvatio region i Jugoistočnu Evropu krajem 2016. i tokom skoro cijele ove godine prouzrokovao je nedostatak električne energije. Zbog toga je došlo do rasta cijena od 30 odsto na referentnoj energetskoj berzi u Budimpešti (HUPX). Cijene u Crnoj Gori slobodno formira snabdjevač, uz zakonski definisana ograničenja koja su direktno vezana za berzansku cijenu. Tačnije, prema članu 58 zakona o energetici cijene se slobodno formiraju, dok su članom 249 predviđena ograničenja rasta cijena koje je dužan da primjenjuje snabdjevač koji je do 01.01.2017. imao status javnog snabdjevača. No i pored značajnog rasta berzanske cijene, EPCG nije vršila korekcije cijena energije koju isporučuje krajnjim kupcima, iako je utrošila 40 miliona eura više od plana za dodatni uvoz, a sve u cilju redovnog snabdijevana potrošača, koji nedostatak nijesu osjetili.
POBJEDA: Najavili ste povećanje popusta za redovne platiše iz kategorije domaćinstava i po prvi put popust za ,,velike potrošače“ koji nemaju duga.
BEZMAREVIĆ: Tako je. Iako će popust biti čist trošak za kompaniju od 4,13 miliona eura u 2018, cijeneći socio-ekonomski momenat, kao i želju da iskažemo poštovanje potrošačima koji redovno izmiruju obaveze, EPCG je odlučila da popust sa deset uveća na 13 odsto za domaćinstva, što znači da članovi „Zlatnog tima“ neće osjetiti povećanje od 2,7 odsto. Presjekom stanja 31. januara 2018. godine, sva domaćinstva koja ne budu imala dug postaće članovi ZLATNOG TIMA i imati popust od 13 odsto na aktivnu energiju, pa na njih neće uticati najavljeni rast cijene. Radi se o 180 hiljada domaćinstava, ili 55 odsto potrošača iz te kategorije. Odlučili smo da stimulišemo i lojanost ,,velikih potrošača“: preduzeća, institucija, ustanova, koji redovno plaćaju račune i oni će po prvi put dobiti popust od tri odsto. Popust se neće primjenjivati kod direktnih kupaca. Napominjem da EPCG, u skladu sa kriterijumima Ministarstva rada i socijalnog staranja, obračunava i subvencije socijalnim kategorijama od 40 odsto za račune do 60 eura, odnosno ukupno 24 eura za veće račune.
POBJEDA: Potrošači se žale da je cijena potrošene energije polovina računa, pa im je nejasno zašto plaćaju ostale stavke?
BEZMAREVIĆ: Često se manipuliše tezom da se od ukupnog računa samo mali procenat odnosi na utrošenu energiju, kao i da ostale stavke ne treba plaćati. Stavke na računu definisane su zakonom i odlukama RAE. Sve što je uključeno u naš ukupan račun, uključeno je na računima članica EU, samo što je kod nas sve prikazano u cilju transparentnosti. Činjenice su sljedeće: prosječni crnogorski potrošač iz kategorije domaćinstva plaća 45 odsto troškova za energiju, a ostalo su mrežne usluge (prenos, distribucija, COTTE, OIE..). Učešće energije u računima u Evropi varira od 40 do 60 odsto. Visoka cijena mrežnih usluga uslovljena je karakteristikama crnogorskog distributivnog konzuma kojeg karakteriše niska i naravnomjerna gustina potrošnje, što uslovljava veliku dužinu mreže, a uz nepovoljne reljefne karakteristike terena, rezultira visokim troškovima njenog održavanja i eksploatacije.
POBJEDA: Da li je tačno da je struja u Crnoj Gori najskuplja u regionu?
BEZMAREVIĆ: Crna Gora je dominatno uvozna zemlja, dakle ima deficit električne enegije, a cijena zavisi od regionalne berze, na šta mi nemamo dominantan uticaj. Sa druge strane, u Srbiji i BiH situacija je drugačija kada je uvoz u pitanju. Srbija ima uravnoteženu potrošnju i proizvodnju, a BiH izvozi 25 odsto, dok je Hrvatska uvoznik kao mi. Tako se kreću i cijene, pa je u Hrvatskoj cijena za domaćinstva 20 odsto veća nego kod nas, tako da mi nijesmo najskuplji, kako se navodi u medijima. Najjeftinije kilovate plaćaju građani Srbije i BiH, ali ste mogli primijetiti u medijima da Svjetska banka i MMF redovno upozoravaju na takvu netržišnu situaciju, pa je u nekoliko navrata dolazilo do postepenog rasta cijena i u tim zemljama u cilju uravnoteženja sa tržišnim principima.
POBJEDA:Da li redovne kupce očekuju nagrade kao u ranijem periodu?
BEZMAREVIĆ: Za njih pripremamo novu nagradnu igru. Sva domaćinstva koja 31. januara 2018. godine ne budu imala dug postaće novi članovi Zlatnog tima i svi će automatski biti u bazi za izvlačenje dobitnika u nagradnoj igri koju organizujemo u februaru. Napominjem i da će svi oni imati popust na računu od 13 odsto na aktivnu energiju, pa neće osjetiti porast cijene. Zato pozivam sve potrošače da izmire dug do 31. januara i obezbijede popust i mogućnost da dobiju neku od vrijednih nagrada.
Nema konkurencije jer za sada nema profita
POBJEDA: Očekujete li dolazak konkurencije, odnosno novih snabdjevača?
BEZMAREVIĆ: U skladu sa Zakonom o energetici i odlukama RAE, tržište električne energije za sve kupce, osim domaćinstava, otvoreno je od 1. januara 2009. godine, a za domaćinstva od 1. januara 2015. godine. Trenutno važeća ukupna cijena za domaćinstva je 8,5 centi po kilovatsatu bez PDV-a (u ovu cijenu je uključena i naknada za obnovljive izvore energije od 0,47316 centi po kilovatsatu, što znači da je, bez OIE, cijena za domaćinstva osam centi). Ona se dijeli tako što je četiri centa proizvodna i regulisana aktivna energija (prve dvije stavke na racunu), a 4,5 centi ostali troškovi koje takođe reguliše RAE, a to su CGES, COTEE, OEI, CEDIS itd. Kao što sam rekao, u Crnoj Gori nisko učešće aktivne energije u reguliše RAE, a to su CGES, COTEE, OEI, CEDIS itd. Kao što sam rekao, u Crnoj Gori nisko učešće aktivne energije u računu, kao i ispodtržišna cijena dodatno smanjuje interes potencijalnih snabdjevača. Dakle, glavni razlog što nema novih snabdjevača je nisko definsana tržišna cijena energije koja za sada nije isplativa. računu, kao i ispodtržišna cijena dodatno smanjuje interes potencijalnih snabdjevača. Dakle, glavni razlog što nema novih snabdjevača je nisko definsana tržišna cijena energije koja za sada nije isplativa.
