Konstatuje se da vanjski disbalans ostaje velik bez obzira što je deficit tekućeg računa (CAD) u prvoj polovini 2017. smanjen na 16,1 procenata sa 18, 1 procenata u 2016. U međuvremenu je uvoz roba povećan za osam odsto vođen uvozom za infrastrukturne projekte i turizam, dok je izvoz, vođen čelikom i aluminijumom, porastao za sedam procenata.
"Najveći doprinos smanjenju CAD-a je dao izvoz usluga, koji je povećan za 20 procenata u prvoj polovini 2017., te višak na računu prihoda. Neto strane direktne investicije (SDI) su povećane na 10,3 procenata BDP-a, finansirajući dvije trećine CAD-a. Projektuje se da će CAD u 2017. biti 18,6 procenata BDP-a; očekuje se određeno povećanje SDI na 11,4 procenata i zadržavanje na sličnim nivoima u 2018- 19. godini", precizirano je u izvještaju.
Naglašava se da je cilj srednjeročnog fiskalnog okvira postaviti dug i javni deficit na održiv pravac.
"Postizanje fiskalne ravnoteže se projektuje do 2019. Očekuje se da će nedavne fiskalne odluke stabilizovati javni dug do 2019. i smanjiti osjetljivost zemlje na vanjske šokove. Pridržavanje fiskalnog pravila se očekuje u 2022. godini", ističe se u izvještaju.
Kako se dodaje, odlučna fiskalna konsolidacija i ublažavanje njenih socijalnih uticaja su bitni za povjerenje i rast.
"Mora se stvoriti prostor tokom 2019.- 20. za uredno servisiranje velikih potreba za refinansiranjem, preko 12 procenata BDP-a. Smanjenje deficita, iako je to teško, je hitna potreba da bi se razuvjerila tržišta i uspješno prenijele postojeće obaveze. Nedavne mjere su već rezultirale povećanjem rangiranja izgleda od strane S&P i Moody's, sa negativnih na stabilne po sadašnjem neinvesticionom kreditnom rejtingu. Da bi se podržao inkluzivan rast potrebne su strukturne reforme za ubrzanje rasta privatnog sektora i smanjenje nezaposlenosti, naročito žena i mladih, i ublažavanje kratkoročnog siromaštva i socijalnih uticaja fiskalmne konsolidacije", zaključuje se u izvještaju Svjetske banke.
