Teško
Gligorov kaže da nije mnogo vjerovatno da međunarodna zajednica značajno smanji broj of šor zona.
- Prije svega zato što uglavnom nije riječ o nelegalnim aktivnostima. Teško je ubijediti poreske rajeve da bi trebalo da se odreknu unosnog posla koji je na korist poreskim obveznicima u drugim zemljama, koje, međutim, ne donose zakone kojima je držanje novca u poreskim rajevima zabranjeno - objašnjava on.
Na pitanje kako postići da političari i biznismeni plate porez u matičnoj državi u kojoj imaju tolike beneficije, Gligorov kaže da nema jednostavnih rješenja.
- Zabrane nijesu poželjne, jer bi kapital mogao da napušti zemlju, a veće pogodnosti, recimo niži porezi, ne moraju da budu dovoljan podsticaj. Bio bi potreban međunarodni sporazum do kojeg nije lako doći. Čak i u Evropskoj uniji. Povećana dostupnost podataka pomaže i to je vjerovatno najviše što bi se moglo očekivati - kaže on i dodaje da ne bi trebalo očekivati čuda u ovoj oblasti.
U „Rajskim papirima“ se, kako prenose strani mediji, pominju mnoga zvučna imena, poput engleske kraljice, Trampa, Trudoa, Putina, pa se postavlja pitanje da li se i kako mogu procesuirati osobe koje preko poreskih rajeva izbjegavaju obaveze, a imaju moralnu odgovornost prema svojoj zemlji.
Gligorov kaže da se vrši moralni pritisak.
- Pa, vrši se moralni pritisak, ali to uglavnom ne utiče mnogo. Zato što, kao što je rekao Bono, najčešće za te ljude ulaganja vrše korporacije i oni nemaju neposredne prihode od toga. Njima raste bogatstvo, ali odluku o ulaganjima donose oni koji upravljaju njihovim korporacijama. To je drukčije kada je riječ o porodičnim preduzećima, ali u ne malom broju slučajeva riječ je o korporacijama u kojima bogati imaju udio. I onda Bono može da kaže da nema pojma da je uložio novac u supermarket u Litvaniji. Engleska kraljica sigurno ne zna gdje joj se nalaze novci. Moglo bi se eventualno vidjeti da li je riječ o pranju novca i to je otprilike sve – kaže Gligorov za Pobjedu.
U javnosti se kad isplivaju ovakvi podaci obično intenzivira pitanje kuda ide svjetski ekonomski poredak jer se elita samo bogati, a siromašni su sve siromašniji.
Gligorov kaže da to nije sasvim tačno.
- Siromašniji u ne malom dijelu svijeta su imali koristi od liberalnog, u smislu trgovine, svjetskog poretka. Nije izvjesno da bi sve popularniji protekcionizam, posebno u bolje stojećim zemljama, bio dobar za siromašnije – smatra Gligorov.
Druga dimenzija
Ekonomski analitičar Predrag Drecun kaže da ako se svijet odluči za zabranu of-šor zona, onda to treba da važi baš za sve, a ne selektivno.
- Najgore rješenje bi bilo da of-šor ostane za odabrane, a da se selektivno ukida onima koji nijesu politički podobni – kaže on.
Drecun dodaje da ukoliko se zabrane of-šor destinacije, onda bi to trebalo da znači da će svi živjeti i raditi u istim pravilima, ali ne treba zaboraviti da bi se i u okviru njih našla neka rješenja za takozvanu poresku evaziju.
Drecun kaže da je of-šor nastao u glavama onih koji kreiraju politiku zapadnih zemalja, ali i dodaje da sam po sebi nije nezakonita priča.
(Opširnije u današnjoj Pobjedi)
Foto: VOA
