Ona je na prezentaciji redovnoj jesenjeg ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan "Povećanje zaposlenosti" podsjetila da je Crna Gora u periodu od 2009. do 2016. udvostručila javni dug i zabilježila prosječnu stopu fiskalog deficita od pet odsto.
"Tržište rada je bilo zakočeno, imali ste konstantan rast nezaposlenosti, ali je i tu došlo do preokreta. Na planu makroekonomske stabilnosti puno je napravljeno u proteklih 18 mjeseci- kazala je Madžarević Šujster.
Ona je navela da je Svjetska banka za 2018. godinu projektovala nižu stopu rasta za Crnu Goru zbog neizvjesnosti oko dinamike radova na autoputu od koje prilično zavisi stopa rasta.
"Takođe, mjere fikalne konsolidacije usporiće rast. Međutim, buduće stope rasta mogu biti veće i naglasak treba da bude na privatnim investicijama", rekla je Madžarević Šujster.
Ona je poručila da je treba dodatno raditi na smanjenju fiskalnih rizika, uz jačanje regionalne integracije.
"Treba nastaviti fiskalnu konsolidaciju. Vlada je već preduzela paket mjera. Fokus mora biti na racionalizaciji javne potrošnje. Treba vidjeti kako reorganizovati javnu upravu kako bi se smanjio fiskalni teret", navela je Madžarević Šujster, precizirajući da Crna Gora sa javnom potrošnjom od 46 odsto BDP-a prednjači u regionu, a u malim evropskim državama članicama EU javna potrošnja ne prelazi 40 odsto BDP-a.
"Za očekivati je i da geopolitički rizici izgube na važnosti. Za očekivati je i da će kamatne stope na nova zaduživanja biti niže zbog poboljšanja kreditnog rejtinga Crne Gore. Postoji i velika reformska agenda koju treba odraditi, čime će se podstaći investitori da ulažu u regiju", rekla je Madžarević Šujster.
Ona je navela da u bankarskom sektoru depoziti rastu u svim zemljama regije. Došlo je do oporavka tzv. portfolio investicija što pokazuje da je regija ponovo interesantna investicionom bankarstvu, ali nedostaju investicije u proizvodne apacitete.
"Kreditna aktivnosti se oporavila, osim u Albaniji, naročito pozajmice privatnom sektoru. Kvalitet aktive banaka se poboljšao, smanjen je nivo nenaplativih kredita. Banke su dobro kapitalizovane i likvidnost je solidna, tako da neće biti problema sa kreditiranjem ubuduće što se tiče ponude. Međutim, postoje rizici za perspektivu regije kao što su monetarno zaoštravanje, jer je već došlo do smanjenja otkupa bankarskih dugova od strane Evropske centralne banke, i kretanje kursa dolara koje može negativno uticati na poskupljivanje kredita u toj valuti- pojasnila je Madžarević Šujster.
Ocijenila je da Crna Gora nije imala koristi od naknada za majke koje su opteretile budžet, jer nijesu bile usmjerene najsiromašnijima.
"Umjesto ulaganja u te naknade Vlada je odlučila da poveća izdvajanja za djecu, što će suzbiti stopu dječjeg siromaštva", kazala je Madžarević Šujster.
Ekonomski rast u zemljama Zapadnog Balkana je u 2017. nastavljen nešto sporije nego u 2016., ali je prosječan rast regiona od 2,6 odsto veći za 0,5 procenta od prosjeka zemalja članica EU. FIskalni deficit je, prema njenim rječima, porastao u svim zemljama regije izuzev u Srbiji, dok je zapošljavanje, svuda osim u Bosni i Hercegovini, doseglo nivo prije krize.
"Kosovo, Albanija i Crna Gora ostvarili su najveće stope rasta, a Srbija nešto nižu. Na nivou regije otvoreno je 230.000 novih radnih mjesta što je reduciralo stopu siromaštva. Pozitivna viejst je što je više od polovine radnih mjesta otvoreno u privatnom sektoru. Fiskalni deficit je i dalje visok jer su zemlje vodile procikličnu politiku. Deficit u robnoj razmjeni ostaje visok, jedino je Albanija uspjela da ga smanji. Očekujemo poboljšanje rasta, ekonomskih i političkih izgleda", naglasila je Madžarević Šujster., ističući da rast potrošnje i investicije kreiraju rast uvoza.
-U Crnoj Gori je, zbog dobre turističke sezone, registrovan rast izvoza usluga, ali ga ne prati i rast izvoza dobara. Plate su, na nivou regije, i dalje veće u javnom nego u privatnom sektoru- zaključila je Madžarević Šujster.
