„Crna Gora je članica Energetske zajednice, a istovremeno je kandidat za ulazak u Evropsku uniju. Vodimo pregovore i u okviru poglavlja Energetika, koje je otvoreno u decembru 2015. i trenutno smo u procesu njegovog zatvaranja. To znači da su sve direktive transponovane u nacionalno zakonodavstvo i sada Crna Gora kroz svoje zakone primjenjuje treći energetski paket mjera i svi zakoni i podzakonska akta su u skladu sa EU pravilima iz oblasti energetike“, kazala je ministarka Sekulić.
Najznačajniji projekat u ovom trenutku je, kako je dodala, izgradnja podmorskog energetskog kabla između Crne Gore i Italije, zajedno sa svom infrastrukurom unutar države koja povezuje sjever i jug 400kV dalekovodom.
„Sve to će biti povezano sa kablom sa južne i Srbijom i Bosnom i Hercegovinom sa sjeverne strane. To je projekat koji osigurava da sve što bude proizvedeno u Crnoj Gori ima svoje tržište unutar ili van Crne Gore, što privlači nove investitore u proizvodne pogone“, kazala je ministarka Sekulić.
Ona je podsjetila da je Crna Gora krenula i u istraživanje nafte i gasa u svom podmorju, da je Vlada za sada potpisala dva ugovora za dodjelu koncesija, i najavila moguće potpisivanje novih ugovora uz novu tendersku proceduru koja će u budućnosti biti pokrenuta.
Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Nikola Vujović kazao je da je Vlada Crne Gore u oblasti energetike identifikovala prioritete koji su slični prioritetima država Evropske unije, a to su: bezbjednost energetskog snabdijevanja, razvoj konkurentnog energetskog tržišta i održiv energetski razvoj.
„Uz industrijsku proizvodnju, turizam i poljoprivredu, energetski sektor predstavlja sektor koji se najbrže razvija u Crnoj Gori. Izgradnja nove prenosne infrastrukture obezbijediće intenzivniju razmjenu i integraciju energetskog tržišta. Crna Gora daje mogućnost investiranja u sektor energetike u oblasti hidro-energije, termo-energije, energije vjetra, solarne i energije iz biomase“, kazao je Vujović.
Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić kazao je da Crna Gora ima dobro poslovno okruženje koji se konstantno unapređuje.
„Mi se razvijamo najviše u sektoru turizma, a zatim i u oblasti energetike, gdje Crna Gora ima značajne potencijale. Nadamo se da ćemo imati investicija i u oblasti poljoprivrede. Crna Gora je mala zemlja, ali je kroz čitav niz asocijacija, regulativa i ugovora dio jednog većeg, regionalnog okvira“, kazao je Saveljić i dodao da je Crna Gora dobra tačka za početak investiranja i za cijeli region.
Direktor Agencije Crne Gore za promociju stranih investicija Miloš Jovanović kazao je da postoji mnogo razloga za investiranje u Crnoj Gori.
„Tri stuba promocije su turizam, poljoprivreda i sektor energetike. Poljoprivreda je nedovoljno razvijen sektor, a Crna Gora ima značajne potencijale, posebno za proizvodnju organske hrane, šumarstva, ribarstva, preradu drverta i proizvodnju vode. Postoji interesantna veza između poljoprivrede i turizma - još uvijek smo zemlja koja se izgrađuje kao turistička detinacija, ali uvozi organsku hranu, iako ima velike potencijale da je proizvodimo sama“, kazao je Jovanović.
Forum „Gateway to the Balkans - Montenegro 2017“ organizovali su Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore i počasni konzul Crne Gore u Izraelu Nimrod Rinot, sa ciljem daljeg razvoja i jačanja saradnje između Crne Gore i Izraela.
