-Ništa nepoznato i neočekivano. Vrlo lako predvidljivo i objašnjivo. Naš rast ukupnog zaduženja ide velikim koracima naprijed, zaduženja za popunu potrošnje su gotovo na dnevnim nivoima, a rast ekonomije i rast prihoda nezadovoljavaljući je u odnosu na tekuće potrebe. Izborna godina je iza nas i sada nastaju restrikcije i na polju plata i potrošnje. Štednja je počela od naknada za majke, pa se sad očekuje i zamrzavanje plata, a moguće i penzija- rekao je Lekić.
On je ocijenio da aktuelni zakon o zaradama državnih službenika i mamještenika nije učinio ono glavno šta se od njega očekivalo, a to je smanjenje plata visokim funkcionerima i preraspodjela srednjim kategorijama zaposlenih.
-Zakon definitivno nije prava mjera za sve zaposlene u državnom aparatu. Restrikcije trpe najbrojniji i nikako da se dođe do optimalnog odnosa unutar pojedinih platnih razreda. Jaz između zaposlenih je ogroman i sigurno nepravedan i stoga će se morati kad- tad vratiti na odnose od 1-8 ili 9 i na taj način ispraviti dosadašnje greške. Priča o smanjenju broja zaposlenih je toliko promašena da nije vredna pomena.Gledati na to kao mogućnost korekcija plata nije realno, čak je za očekivati da će povećanje zaposlenih još više smanjiti zarade- ističe Lekić.
Podsjećajući da se u zemljama okruženja plate povećavaju sa tendencijom daljeg rasta, Lekić je konstatovao da će zamrzavanje zarada u javnom sektoru izazvati smanjenje potrošnje, ali i velike probleme za stopu rasta nacionalne privrede.
"Prevelika zaduženja zbog investicija, kamata i kredita iz prošlog perioda ne dozvoljavaju rast plata, a samim tim ni ostvarenje planiranih stopa rasta BDP-a. Bojim se da je naše liderstvo u okruženju ozbiljno ugroženo, jer posljednih nekoliko godina plate stagniraju i stalno se vrte oko 500 eura .Tu pomaka nema, a to puno govori o stanju u privredi. Ne čudi da na ljestvici država dolazi do pada Crne Gore iza pojedinih afričkih zemalja koje imaju bolje plate i da se taj trend pada očigledno u naredne tri godine neće popravljati, nego suprotno -padaćemo i zaostajaćemo", kazao je Lekić, napominjući da se stalno govori o stranim investitorima i kako ih privući kod nas, a da istovremeno imamo veliku štednju u domaćim bankama od skoro tri milijarde eura.
-Zašto se ne pitamo kako je moguće da naši investitori radije štede novac u bankama po malim kamatama, a nijesu spremni na investicije u našu privredu? Mislim da je sigurnost u bankama postala bolja opcija i sa malim kamatama, a rizici ulaganja u našu privredu postaju sve veći. Vjerujem da domaći investitori bolje poznaju prilike kod nas od stranih i radije drže novac na štednji. Sve ovo govori da ulazimo u težak period i da se pomaci ne vide uskoro- zaključio je Lekić.
S.G.
