Abiznis

Kalač: Realno je očekivati pad kamata na kredite, ali ne i na štednju

Kamatne stope na kredite i dalje su barijera za dinamičniji oporavak privrede, zato očekujem njihov dalji pad. Nerealno je i potpuno promašeno očekivanje da kamatne stope na depozite idu u zonu negativnih, a posebno kada je riječ o štednji građana, kazao je u intervjuu za Pobjedu bankarski ombudsman prof. dr Halil Kalač.
Kalač: Realno je očekivati pad kamata na kredite, ali ne i na štednju
Portal AnalitikaIzvor

- Prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa (PPEAKS) na ukupno odobrene kredite u junu 2017. iznosila je 7,06 odsto i niža je nego u maju, kada je bila 7,09 i aprilu 7,12 odsto. Prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa (PPEAKS) na novoodobrene kredite, međutim, u junu je bila 6,93 odsto, u maju 7,83 u aprilu 6,44 odsto. Prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na novoodobrene kredite posljednjih mjeseci ima blagi pad sa oscilacijama, što govori o kolebljivom trendu pada aktivnih kamatnih stopa na novoodobrene kredite.

POBJEDA: I privreda i građani uporno se žale na visoke kamate?

KALAČ: Da su aktivne kamatne stope na visokom nivou, govore i uporedni podaci sa tržišta iz okruženja. Dalji pad aktivnih kamatnih stopa je neophodan kako bi omogućio snažniji razvoj realnog sektora i stabilnije uslove razvoja ekonomije. Niže stope pokrenule bi investicionu tražnju, bolje korišćenje resursa i brži rast društvenog proizvoda. Niže aktivne kamatne stope omogućavaju i urednije izmirenje kreditnih obaveza, kao i smanjenje kreditnog rizika povjerioca.

Crnogorske banke su do sada (poslije kreditne ekspanzije) vodile opreznu politiku kreditiranja realnog sektora. Prema podacima CBCG, sve pozicije kao što su ukupna aktiva, depoziti i kapital u bilansima banaka bilježe rast. Finansijski rezultat banaka na agregatnom nivou je pozitivan, dok likvidnost i solventnost bilježe rast i njihovi nivoi su i dalje značajno iznad zakonom propisanog minimuma.

Ohrabruju najnoviji podaci CBCG koji pokazuju da ukupni krediti banaka i tokom šest mjeseci 2017. bilježe rast u odnosu na isti period 2016. Depoziti preduzeća i stanovništva imaju stalni trend rasta i znatno premašuju nivo odobrenih kredita. Učešće nekvalitetnih kredita je smanjeno, što treba da utiče na eliminaciju opreza banaka kada je u pitanju novo kreditiranje.

POBJEDA: Koliko je u ovoj godini stiglo primjedbi od klijeneta i žiranata na banke?

KALAČ: Od bankarskog ombudsman za šest mjeseci zaštitu je tražilo 280 klijenata i žiranata - u prvom kvartalu 150, a u drugom 130. To je dva odsto manje nego u istom periodu prošle godine.

POBJEDA: Na šta se žale klijenti, a na šta žiranti?

KALAČ: Najviše prigovora klijenata bilo je od korisnika kredita indeksiranih u CHF zbog nepostupanja Adiko banke, HETE i B2 kapital po dopunama zakona o konverziji tih kredita. Osim toga, najviše primjedbi se odnosilo na visok iznos obračunatih troškova, zbog visokih kamatnih stopa, na kredite u otplati, kaoi zaračunatih troškova na tekuće račune i kreditne kartice, visokom kolateralu, kao i neoslobađanje kolaterala srazmjerno vraćenom kreditu.

Za zaštitu svojih finansijskih prava obraćali su se žiranti u kreditnim aranžmanima, uglavnom

u periodu kreditne ekspanzije, a čija je realizacija u toku.

Za šest meseci 2017. godine nije bilo prijava krivotvorenog žiranstva. Ta pojava je kod banaka znatno suzbijena ili eliminisana.

POBJEDA: Koliko je žalbi procesuirano i kako ste zadovoljni reakcijom banaka ?

KALAČ: Za šest meseci ove godine procesuirano je 18 zahtjeva za zaštitu finansijskih prava klijenata/žiranata. Procesuirano je 16 prigovora klijenata i dva žiranata. Na banke se odnosilo 14 prigovora, a na MFI četiri. Većina podnijetih i procesuiranih prigovora odnosi se na period kreditne ekspanzije.

(Opširnije u današnjoj Pobjedi)

 

Portal Analitika