Na svečanosti su govorili predsjednik Evropskog parlamentaAntonio Tajani, ministar kulture prof. mr Janko Ljumović, direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara dr Anastazija Miranović i direktor italijanske TERNELuiđi Feraris.
Predsjednik Evropskog parlamenta Antonio Tajani je istakao da “identitet nije samo priča ovog trenutka. Identitet je u istoriji, identitet je u civilizaciji, i u našim zajedničkim vrijednostima.Kada dođe do pozitivnog ukrštanja naroda i kultura onda možemo govoriti o pravom zajedničkom identitetu.Zato vjerujem da Crna Gora treba da bude dio nase Evropske unije. To nije ekonomsko pitanje. To je pitanje civilizacije i identiteta", kazao je Tajani.
Realizacija međudržavnog projekta izgradnje elekto-energetske interkonekcije između prenosnih mreža Crne Gore i Italije, tokom 2016.godine počela je pripremnim radovima za postavljanje energetskog kabla. Tom prilikom je na određenim lokalitetima crnogorskog primorja došlo do otkrića podvodnih arheoloških nalaza, koji su, zahvaljujući uspiješnoj saradnji subjekata angažovanih na ovom projektu – italijanskoj državnoj kompaniji TERNA, crnogorskim državnim institucijama - Regionalnom ronilačkom centru za podvodno deminiranje i obuku ronilaca , d.o.o. Herceg Novi , Ministarstvu kulture Crne Gore – Upravi za zaštitu kulturnih dobara i Centru za konzervaciju i arhoelogoju Crne Gore,adekvatno tretirani i zaštićeni, kazala je direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara dr Anastazija Miranović.
Ona je istakla da je italijanska državna kompanija -TERNA sa sjedištem u Rimu, koju predvodi g-din Luigi Ferrarisi njen crnogoski ogranak u Podgorici, na čijem je čelu g-din Claudio Marchiori, pokazala vrlo odgovoran, stručan i senzitivan odnos prema našem kulturnom nasljeđu.
„TERNA, usljed datih okolnosti, gdje god je bilo potrebno, angažujući dodatne stručne i finansijske potencijale, ne oklijevajući, prišla je izmještanju planirane trase postavljanja kabla, kako bi zaštitila lokalitete na kojima su pronađeni pomenuti arheološki nalazi. Takođe, to ne treba da čudi od kompanije koja dolazi iz zemlje koja je lider u Evropi i svijetu, po koncentraciji kulturnih dobara i onih pod UNESCO zaštitom i njihovoj turističkoj valorizaciji“, kazala je direktorica Uprave.
Arheološki podvodni nalazi odnose se na određeni broj amfora, antičkih tegula i fragmenata amfora. Karakteristika ovog arheološkog depozita uslovljena je specifičnošću podvodnog ambijenta. Preliminarne analize ukazuju da se izvađene amfore mogu smjestiti u hronološki okvir od kraja III vijeka prije nove ere do III, IV vijeka nove ere. Njihova distribucija odvijala se cijelim Sredozemljem, po istočnojadranskoj, maloazijskoj i sirijskoj obali, a na našim lokalitetima zastupljeno je nekoliko morfoloških podvarijeteta. Obzirom da je većina amfora slične hronološke pripadnosti pronađena na relativno malom području, nije isključena mogućnost brodoloma na ovim lokacijama. Naravno, za preciznije odrednice u kontekstu hronologije, tipologije, porijekla, strukture tereta kojeg su transportovale i sl. potrebna su adekvatna arheološka istraživanja, koja će biti realizovana. Takođe, zbog adekvatne zaštite određene amfore su izvađene iz mora i trenutno su u procesu, postupku sprovođenja konzervatorskih mjera, u Centru za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, navela je Miranović.
Direktor TERNE Luiđi Feraris je istakao da su ponosni što su učestvovali u iznošenju artefakata koji su bili na dnu mora punih 2000 godina.
„To nam govori koliko je Jadransko more bilo strateški važno ne samo u našem okruženju već i za cijeli Mediteran i Evropu. Pronalazak artefakata je jako važan za Italiju i Crnu Goru, sve će više povezivati Italiju sa Balkanom i doprinijeće razvoju infrastrukture što je važno za razvoj jedne države", naveo je direktor TERNE.
Ministar kulture prof.mr Janko Ljumović naglasio je da siguran da će ovaj podmorski lokalitet sa svojim pokretnim arheološkim sadržajem, doprinijeti na nov način razvoju kulturnog turizma u Crnoj Gori. „Takođe, kroz adekvatnu prezentaciju nalaza, svakako će se doprinijeti i upotpunjavanju već prepoznate kulturne i turističke ponude Područja Kotora i Boke Kotorske, kao mjesta koje je, zahvaljujući svojoj univerzalnoj vrijednosti upisano na Listu svjetske kulturne i prirodne baštine“, rekao je Ljumović.
Prema riječima direktorice Uprave za zaštitu kulturnih dobara dr Anastazije Miranović, raritetnost, vrijednost i značaj antičkih i ostalih arheoloških podvodnih lokaliteta, naročito brodoloma, dodatno obavezuju na pozornost i neophodnu pažnju u cilju njihovog očuvanja i zaštite za buduća istraživanja, kao i njihove adekvatne prezentacije i turističke valorizacije.
Sinoćnji događaj su organizovali Uprava za zaštitu kulturnih dobara-Ministarstvo kulture i Studentska organizacija Fakulteta za turizam i hotelijersktvo iz Kotora.
