Ovakvo kontinuirano ponašanje izraelske Vlade, kojom upravljaju ekstremističke partije, ima za cilj izazivanje emotivnih reakcija kod palestinskog naroda, kako bi transformisala pravednu borbu za postizanje političkih neotuđivih prava na slobodu i nezavisnost palestinskog naroda u religijski sukob. Zato je važno podsjetiti i informisati o pravnom statusu Jerusalima.
Prema međunarodnom pravu, Istočni Jerusalim (uključujući Stari grad i njegova sveta mjesta) nije legalno dio Izraela.
Od osnivanja Izraela 1948. godine, međunarodna zajednica, uključujući SAD, odbija da prizna suverenitet bilo koje zemlje nad bilo kojim dijelom Jerusalima u odsustvu trajnog arapsko-izraelskog mirovnog sporazuma.
Nijedna zemlja na svijetu, uključujući i SAD, nema ambasadu u Izraelu u Jerusalimu.
Tokom rata 1967. godine, Izrael je vojno okupirao Zapadnu obalu, uključujući i Istočni Jerusalim. Izrael je kasnije aneksirao Istočni Jerusalim nakon što je masovno širio gradske granice ka Zapadnoj obali na način koji su UN i međunarodna zajednica više puta osudili kao nezakonite.
Rezolucija Savjeta bezbjednosti UN 242 (Iz 1967. godine) naglašava "neprihvatljivost sticanja teritorije ratom" i poziva na "povlačenje izraelskih oružanih snaga sa teritorija okupiranih u nedavnom sukobu".
Izraelsko širenje granica opštine Jerusalim u težnji da se prisajedini Istočni Jerusalim je nelegalno. Rezolucija Savjeta bezbjednosti UN 252 (Iz 1968. godine) navodi da Savjet bezbjednosti "smatra da su sve zakonodavne i administrativne mjere koje je Izrael preduzimao, uključujući eksproprijaciju zemljišta i imovine na njima, a koje imaju za cilj da promijene pravni status Jerusalima nevažeće, i ne mogu promijeniti njegov status , i hitno poziva Izrael da ukine sve takve preduzete mjere i odustane od daljih postupaka koji mijenjaju status Jerusalima ".
Izraelska kolonizacija Istočnog Jerusalima je nelegalna. Rezolucija Savjeta bezbjednosti UN-a 476 (Iz 1980. godine) navodi da Savjet bezbjednosti "potvrđuje da su sve... akcije koje je Izrael preduzimao, kao okupator, koje namjeravaju izmijeniti karakter i status... Jerusalima nemaju pravnu važnost... i takođe predstavljaju ozbiljnu opstrukciju postizanja sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira na Bliskom Istoku."
U Istočnom Jerusalimu živi oko 330.000 Palestinaca koji preživljavaju sistematsku diskriminaciju od strane izraelskih vlasti i suočavaju se sa stalnom prijetnjom da će izgubiti pravo da žive u gradu ako otputuju u inostranstvo da uče ili rade.
U proširenim granicama Istočnog Jerusalima živi oko 300.000 jevrejskih naseljenika, kršeći time međunarodno pravo. Dok se palestinski stanovnici Jerusalima suočavaju sa diskriminacijom od strane izraelskih vlasti u gotovo svim aspektima života, uključujući i skoro potpunu nemogućnost izgradnje kuća i drugih struktura, jevrejski naseljenici uživaju sva prava i privilegije izraelskog državljanstva i ohrabreni su od strane Vlade da kradu palestinsku zemlju i protjeruju Palestince iz svojih domova.
U pokušaju da odvoji i izoluje Istočni Jerusalim od ostatka okupirane Zapadne obale, Izrael je izgradio prsten naselja oko njegove periferije. Ovaj prsten je ojačan zidom koji Izrael gradi, što je Međunarodni sud pravde proglasio protivzakonitim jer je većina izgrađena na okupiranoj palestinskoj zemlji unutar Zapadne obale, a ne prema međunarodno priznatim granicama Izraela od prije 1967. godine. U julu 2004. godine, Međunarodni sud pravde presudio je da je Izraelski zid (koji je takođe izgrađen u Jerusalimu) nezakonit.
Od 1993. godine i potpisivanja sporazuma iz Osla, Izrael zabranjuje Palestincima koji žive na Zapadnoj obali i Gazi da uđu u Istočni Jerusalim bez dozvole koju je veoma teško dobiti. Kao rezultat toga, milioni Palestinaca koji žive na Zapadnoj obali i Gazi spriječeni su da uđu u grad da se mole na svojim svetim mjestima, da posjete porodice, vode poslove, studiraju ili dobijaju medicinsku njegu.
Palestinska pozicija je da Jerusalim treba da bude glavni grad Države Palestine, otvoren za sve, kaže se na kraju saopštenja Ambasade Palestine u Podgorici.
