Svijet

Ko su anarhisti koji su Hamburg pretvorili u bojno polje?

Nasilni sukobi između policije i protestanata u Hamburgu samo su na prvi pogled iznenađujući. Centar Hamburga, u kojem se održava samit G20, poznat je po svojoj ekstremno ljevičarskoj sceni, piše New York Times.
Ko su anarhisti koji su Hamburg pretvorili u bojno polje?
Portal AnalitikaIzvor

Među oko 12.000 protestanata, njih oko 1.000 bili su pripadnici poznatog kolektiva „Black Bloc“ (Crni blok), anarhisti odjeveni u crno, lica prekrivenih maramama ili kapuljačama, naoružani palicama, Molotovljevim koktelima i sličnim arsenalom i s buntovničko-huliganskim porivom za uništavanje imovine i nasilni sukob s policijom (ili desničarskim protivprotestantima).

„Black Bloc“ je dio pokreta u sklopu antiglobalističkih protesta koji se redovno održavaju prilikom samita G7, G20, MMF-a, STO-a, Svjetskog ekonomskog foruma ili Svjetske banke još od čuvenih demonstracija 1999. godine u Sijetlu, kada je samit Svjetske trgovinske organizacije potpuno prekinut.

Naziv ljevičarskih demonstracija protiv samita G20 u Hamburgu, „Welcome to Hell“ (Dobrodošli u pakao), dobro odražava militantnost protestanata i agresivni doček koji su naumili da prirede svjetskim državnicima. Ali ubrzo je postalo jasno da i policija namjerava jednako agresivno da odgovori na nasilne nerede. Eskalacija je bila predodređena, piše Der Spiegel. Mnogi protestanti protumačili su enormni broj policajaca na terenu kao potvrdu da policija želi da zaustavi protestni marš na samom startu, iako većina učesnika nije bila nasilna. Ali, prema tvrdnji policijskog portparola Tomasa Cila, među njima se nalazilo 3.500 ekstremista „koji su prethodno dali do znanja da namjeravaju da počine kriminalna djela“ i policija je odlučila da im neće dozvoliti marširanje s maskiranim licima. Međutim, u haotičnom sukobu koji je uslijedio izgleda da se policija jednako okomila i na nasilne i na nenasilne demonstrante. Iako su organizatori „Welcome To Hell“ obustavili marš, uslijedili su brojni spontani protesti. Gorljiviji aktivisti ipak nisu namjeravali odustati tek tako.

Socijalistički i anarhistički prosvjednici, čiji broj bi se prema procjenama do sutra mogao popeti i na 100.000, žele da sabotiraju samit koji vide kao isprazno okupljanje međunarodne, desne političke elite odgovorne za globalnu ekonomsku nejednakost. Glavna meta njihova bijesa je populistički američki predsjednik Donald Tramp, prvenstveno zbog njegove skandalozne odluke da povuče SAD iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama. Ali, to nikako ne znači da su ovi, uglavnom njemački demonstranti, naklonjeni Angeli Merkel.

- Ona predstavlja sve veze i sav rad s lobistima, automobilskom industrijom i vojnom industrijom. Ona je takođe predstavnica lobizma i kapitalizma - prozvao je njemačku kancelarku jedan protestant za Voice of America.

Što zapravo žele anarhisti?

Što aktivisti u stvari traže od okupljenih na samitu, objasnio je u ime inicijative Global Justice Now njen direktor Nik Dirden. Ova organizacija odbacuje obje strane američko-evropskog spora oko klimatskih promjena, migracija i slobodne trgovine i proziva agendu samita G20 kao „iste otrcane i promašene politike koje su i stvorile čudovišta poput Trampa“. Umjesto toga, traže fundamentalne promjene kako bi se porazila opasnost desnog populizma koju predstavlja Tramp.

- Uprkos svim lijepim govorima o klimatskim promjenama i pomoći Africi, G20 nudi ista rješenja koja su tako gadno podbacila pri stvaranju svijeta više održivog i izjednačnog u zadnjih 20 godina. „Više tržišta, više velikog biznisa, više finansija i nekoliko podešavanja koji će ublažiti probleme“. Ali treba nam više od podešavanja - cijeli model je pogrešan - tvrdi Dirden.

Politika slobodne trgovine toliko je potkopala demokratiju i povjerenje u političke institucije da ekstremista poput Trampa sada sjedi u Bijeloj kući, smatra on i zagovara novi model koji bi vrednovao ljudski život iznad profita superbogatih.

- Trebamo da regulišemo velike korporacije, kontrolišemo kapital i distribuiramo dobrobiti tehnologije kroz čitavo globalno društvo - dodao je.

Dirden kritikuje i nedovoljnu borbu protiv klimatskih promjena, odnosno smanjenje efekta staklene bašte te nejednakost, nezaposlenost, ekonomske krize, invazije i ratove koje su, kaže, izazvale zapadne politike, a posljedica svega toga su migracije ljudi koje Tramp i EU sada pokušavaju zaustaviti.

Izvor i foto: Getty Images/Index.hr

Portal Analitika