POBJEDA: Nove mjere fiskalne konsolidacije uskoro bi trebalo da krenu prema parlamentu. Kako ih ocjenjujete?
KONJEVIĆ: Povećanje stope PDV, smanjenje socijalnih davanja, ubrzavanje povećanja akciza samo je još jedna potvrda da se Crna Gora, pogrešnom ekonomskom politikom, baziranom na rasprodaji vitalnih resursa i tolerisanjem poreske nediscipline nalazi u ozbiljnoj finansijskoj krizi. Iznos javnog duga sa velikom tendencijom rasta „kamen je o vratu“ budućim generacijama. Nažalost, u naredne tri godine Vlada će nas, po sopstvenom priznanju, zadužiti oko 1,5 milijardi eura što jasno potvrđuje sliku o finansijskoj krizi. To znači da samo u tri godine Vlada će zadužiti građane iznos budžeta za 2017. godinu. Mjere su donijete bez ozbiljnije javne rasprave, sučeljavanja argumenata, konsultacije strukovnih udruženja i zainteresovane javnosti. Fiskalna strategija nije prošla javnu raspravu. Činjenica je da smo u nekoj vrsti neformalnog aranžmana sa MMF kako bismo dobili njihovu naklonost da „pomognu“ oko budućih zaduženja jer je kreditni rejting zemlje nizak i finansijski investitori su zbog loših performansi izgubili povjerenje. Ako pogledate efekte mjera, vidjećete da je to neuporedivo manji efekat od iznosa poreskog duga. Iz dvije iteracije Vlada očekuje efekte od oko 250 miliona eura, a poreski dug je 800 miliona. Umjesto rigoroznog rješavanja poreskog duga Vlada se opredijelila za nove namete za privredu i stanovništvo. Slikovito najveći dio poreskog duga ostao je u džepovima tajkuna, a pošteni privrednici koji plaćaju poreze i stanovništvo kroz nove poreske namete finansiraće nedostatak novca u budžetu. Vlada je odlučila da ograniči zapošljavanje i da će se samo na tri odlaska u penziju moći zaposliti nova osoba u administraciji. Desetak dana nakon toga u vašem listu direktor Poreske uprave je najavio 50 novih konkursa u julu. Ispada da je 150 ljudi u Poreskoj upravi otišlo u penziju. Toliko o implementaciji donijetih odluka.
POBJEDA: Da li smatrate da će povećanje PDV-a izazvati talas inflacije i povećati sivu ekonomiju, odnosno smanjiti budžetske prihode.
KONJEVIĆ: Najavljeno povećanje PDV-a je najlošija mjera za kojom je Vlada mogla posegnuti. Suprotno od najava potpredsjednika Simovića sa kraja prošle godine da neće biti povećanja PDV-a jer bi to negativno uticalo na životni standard građana. Nažalost, upravo se to desilo. Povećanje ovog indirektnog poreza preliće se na sve građane. Svaki proizvod ili usluga koji se oporezuju po povećanoj stopi biće skuplji. To će smanjiti kupovnu moć građana, uticati na smanjenje lične potrošnje. Realno smanjiće se standard jer će građani sa istim platama moći manje da kupe zbog uvećanja PDV-a.
POBJEDA: Šta treba učiniti da kamatne stope na kredite, na koje se svi žale, podstiču razvoj ekonomije?
KONJEVIĆ: Ne zaboravimo u Crnoj Gori funkcionišu dominantno strane banke. Nerealno je očekivati da one smanjuju kamate u uslovima ovakvog finansijskog stanja, sa vrlo nestabilnim političkim ambijentom. Kada je SDP predlagao da se formira državna banka upravo da bi podstakla jeftinim kreditima razvoj ekonomije, DPS je bio protiv tog prijedloga. Da bi banke drastičnije smanjile kamate, mora se stvoriti ambijent. Više vladavine prava, jednakosti pred zakonom, sprovođenje strukturnih reformi, jasna poruka o finansijskoj disciplini i jednom valjanom preduzetničkom ambijentu. Visoke kamate su odraz lošeg ambijenta. I Hrvatska ima visok javni dug, ali su kamate neuporedivo niže i za privredu i za stanovništvo. Pitanje je ukupnog ambijenta.
Bošnjačka dala, a danas ukida naknade majkama
POBJEDA: Da li sa ove distance smatrate da je donošenje zakona bez procjene fiskalnog uticaja dodatno opteretilo budžet?
KONJEVIĆ: Budžet su najviše opteretila dva zakona – tzv. zakon o majkama i Zakon o zaradama u javnom sektoru. Trošak prvog je bio oko 67 miliona, a trošak Zakona o zaradama u javnom sektoru je oko 55 miliona eura. Troškovni efekat prvog zakona je dominatnno uvećan prijedlogom Bošnjačke stranke da se pravo na naknadu da i ženama sa troje i više djece koje su bile na Zavodu za zapošljavanje. Time je broj korisnica uvećan za preko 10 hiljada. To je bila ključna poruka BS u predizbornoj kampanji. Danas ministar i poslanici Bošnjačke stranke ukidaju taj zakon. Zakon o zaradama izglasan je glasovima DPS, Bošnjačke stranke i SD-a i on košta građane oko 55 miliona eura. Poslanici SDP su bili protiv tog zakona iz dva razloga. Prvo, on je uvećao značajno zarade funkcionerima, a minimalno službenicima. Drugo, taj zakon je u očajan položaj stavio ljekare specijaliste i subspecijaliste, prosvjetne radnike. Ponizio je njihovu profesiju i odgovornost koju imaju odabranim pozivom. Kada sam u julu 2016. u svojstvu ministra finansija predlagao smanjenje plata funkcionerima, a od tih sredstava povećanje plata ljekarima, DPS i njegovi sateliti su odbili moj prijedlog.
